kardiološki pregled
Pregled kardiologa je subspecijalistički pregled kojim se prvenstveno procenjuje stanje srca i krvnih sudova. Njime je obuhvaćen razgovor kojim se dobija uvid u sadašnje tegobe i ranije bolesti te elektrokardiogram (EKG) i celokupan fizikalni pregled. Neguje se individualan i sveobuhvatan pristup svakom pacijentu. Procenjuje se porodična sklonost pojedinim srčano žilnim bolestima. Kardiološka ordinacija je mesto gde se razlučuje radi li se o ozbiljnoj, moguće fatalnoj bolesti ili je posredi bezazleno stanje koje samo simptomima podseća na srčanu bolest. Osim dijagnostikovanja i planiranja lečenja kardioloških bolesti, u kardiološkoj ambulanti se obavljaju i preventivni kardiološki pregledi uz naglasak na otkrivanje početnih simptoma srčanih bolesti te procenu ukupnog srčano rizika.
Posebna pažnja posvećuje se radno aktivnoj populaciji za koju se pretpostavlja da je izložena povećanom profesionalnom stresu te sportistima. Ranom detekcijom, otklanjanjem i lečenjem faktora rizika moguće je odložiti nastanak tih bolesti te redukovati veliki procenat invalidnosti i prevremene smrtnosti. U cilju približavanja dijagnoze te uvođenja i kontrole terapije, na kardiološkom pregledu procenjuje se i potreba za proširivanjem kardiološke obrade neinvazivnim dijagnostičkim pretragama (ultrazvuk srca, ergometrijsko testiranje, Holter EKG-a i pritiska, MSCT koronarografija) te upućivanje na eventualnu invazivnu kardiološku obradu.
EKG
EKG predstavlja grafički prikaz električnih potencijala srca. Oni se putem elektroda na grudnom košu, rukama i nogama, a uz pomoću uređaja (elektrokardiograf), prenose na papir. Snimanje se provodi u ležećem položaju i predstavlja sastavni deo kardiološkog pregleda. EKG je važan u dijagnostici poremećaja srčanog ritma te u dijagnostici i praćenju koronarne bolesti (angina, infarkt miokarda). Ukazuje nam na promene dimenzija pojedinih delova srca zbog srčanih problema ili neregulisanog krvnog pritiska. Putem EKG-a možemo pratiti sprovođenje srčanih impulsa i poremećaje istih. EKG nam, ukoliko je promenjen, ukazuje na smer daljih pretraga koje trebamo izvršiti. Ponekad se događanja u srcu ne moraju odmah odraziti promenama u EKG-u (npr. Infarkt srčanog mišića) već je potreban period od nekoliko sati.
Stoga uredan EKG ne isključuje uvek patološka zbivanja u srčanom mišiću već ga treba sagledavati u kontekstu simptomatologije pacijenata iu nekom vremenskom periodu ponavljati. EKG zapis se jako brzo menja i stoga nam je izuzetno važan u dijagnostici. Kod kardiološkog pregleda uz novo snimljeni EKG dobro je priložiti i stariji EKG zapis zbog komparacije. Na taj način može se utvrditi jesu li postojeće promene u EKG-u starije ili su novonastale.
Ultrazvuk srca sa kolor doplerom
Predstavlja prikaz srca pomoću ultrazvučnih talasa. Pretraga je neinvazivna a izvodi se tako da bolesnik leži na levom boku, leva ruka je podignuta iznad glave, desna ruka je uz telo. Na kožu pacijenata prislanja se sonda koja je izvor UZV talasa. Da bi kontakt između kože i sonde bio bolji koristi se gel. Prislanjanjem sonde na određenim mestima grudnog koša dobijaju se anatomski preseci srca u različitim ravninama. Zamrzavanjem slike na ekranu mogu se vrlo precizno izmeriti dimenzije srčanih šupljina i zidove srca.
Ultrazvučna slika u stvarnom vremenu omogućava nam praćenje pokretljivosti pojedinih segmenata srca. Merenjem brzina protoka i smerova protoka kroz srčane zaliske mogu se detektovati srčane mane, odnosno promene funkcije i izgleda zalistaka. Ultrazvuk srca predstavlja relativno brzu, jednostavnu i lako dostupnu pretragu.
Ultrazvuk srca potrebno je napraviti:
ukoliko je EKG nalaz patološki
kod pacijenta sa povišenim krvnim pritiskom (merenjem srčanih stjenka i šupljina utvrđujemo oštećenje srca pritiskom te na osnovu toga određujemo ciljni (optimalni) pritisak koji trebamo postići lekovima kod pojedinog pacijenta)
kod srčanih šumova (radi utvrđivanja izvora šuma)
kod otežanog disanja u mirovanju i naporu (omogućuje nam odvajanje srčanih uzroka od ostalih uzroka otežanog disanja)
kod nekih poremećaja srčanog ritma.
Kod koronarne bolesti (pratimo uspeh lečenja koronarne bolesti i korigujemo terapiju) kardiologa koji radi UZV pregled potrebno je doneti prethodnu kardiološku dokumentaciju (npr. zbog čega se traži pretraga i sl.) te EKG nalaz.
Uz gore navedenu pretragu koja se još naziva i transtorakalni UZV srca postoji i transezofagealni UZV srca kada se UZV sonda guta (slično sondi kod gastroskopije). Na ovaj način sonda je bliže srcu i slika srčanih struktura je jasnija.
Obično se ta pretraga primenjuje kada se:
želi utvrditi postojanje tromba u srcu
ne vide jasno pojedini segmenti zaliska
želi potvrditi ili isključiti defekt u stjenci septuma srca
Test opterećenja (ergometrija)
Ergometrija ili test opterećenja je pretraga koja može otkriti simptome i znakove oboljenja srca i krvnih sudova koji nisu prisutni u mirovanju i kojom se može proceniti pravilnost ili nepravilnost srčane funkcije. Najčešće se izvodi u svrhu otkrivanja koronarne bolesti i procene prohodnosti koronarnih arterija nakon preboljenog srčanog infarkta, intervencijskog zahvata na koronarnim arterijama (stentovi) ili nakon kardiokirurškog zahvata.
Njome možemo otkriti srčane aritmije, procenjujemo adekvatnost terapije srčanih bolesti te po potrebi oceniti sposobnost za neka zanimanja (profesionalni vozači, piloti, sportisti i sl). Ergometrija se izvodi na pokretnoj traci ili biciklu čija se brzina i nagib postepeno povećavaju prema standardizovanom protokolu. Testiranje se izvodi uz nadzor lekara specijaliste i educirane medicinske sestre. Traje do postizanja odgovarajuće srčane frekvencije ili pojave subjektivnih tegoba ili do značajnih promena u EKG-u. Preporučujemo najmanje 3 sata pre testiranja ne jesti, ne konzumirati kofeinske napitke ili pušiti. Pre testiranja izbegavati i veće fizičke poslove. Potrebno je obući udobnu obuću i odeću te uzeti svu redovnu terapiju. Prema savetu lekara ponekad je potrebno izbeći uzimanje nekih lekova na dan ili nekoliko dana pre testiranja, ali to nikako ne učiniti bez dogovora sa svojim lekarom.
24 časovni holter EKG i 24 časovni holter pritiska
Cjelodnevno (24-satno) snimanje elektrokardiograma (EKG) je vredna dijagnostička metoda koja omogućava vrednovanje svih oscilacija srčanog ritma tokom dana ali i noći. To je od posebne važnosti za postavljanje tačne dijagnoze i donošenje odluke o potrebi za terapijom (iu kojoj dozi ako se odlučujemo za terapiju lekovima). Holter EKG omogućava otkrivanje blagih poremećaja srčanog ritma za koje nije potrebno specifično lečenje, ali i aritmije koje mogu biti opasne po život. Nadalje, otkrivaju se i smetnje provođenja impulsa u srčanom mišiću te se na osnovu HOLTER-a neretko otkriju pacijenti kojima je neophodno ugraditi elektrostimulator (poznati „pacemaker“). Uz to, 24h snimanje EKG-a nam pruža mogućnost merenja, odnosno praćenja, srčanog ritma u svim životnim situacijama (npr za vreme aktivnosti, na radnom mestu, u prometu, tokom rekreacije, noću, itd). Stoga je 24h holter EKG-a metoda koja se vrlo često upotrebljava u svakodnevnoj kardiološkoj praksi.