Osteoporoza (poroznost kostiju)
Osteoporoza je bolest koja se manifestuje smanjenjem gustine kostiju, zbog čega one postaju porozne. Smanjuje se količina kalcijuma koji normalno osigurava čvrstinu kosti i koštanog tkiva, koje omogućava potpornu funkciju kostima. Takve krhke i porozne kosti pojačano su osetljive na različite fizičke stresove (udarce, padove). Osteoporoza je jedan od glavnih uzroka ozbiljnog invaliditeta starijih ljudi. Prelom kuka uzrokovan osteoporozom zahvata jednu od tri žene i jednog od pet muškaraca u dobi do osamdeset i pet godina. Uprkos postojanju objektivnih mogućnosti, osteoporoza je i dalje nedovoljno dijagnostikovana i lečena.
Epidemiološki status
Klinička slika
Postoje dva različita tipa osteoporoze :
- tip 1 ili postmenopauzalna osteoporoza i
- tip 2 ili senilna (staračka) osteoporoza.
Postmenopauzalna osteoporoza se javlja kod žena nakon menopauze (poslednje menstruacije), praćena je prelomima pršljenova.
Senilna osteoporoza se javlja u oba pola nakon 70. godine, prezentuje se poglavito prelomima kuka i uzrokovana je starenjem.
Najčešći uzroci sekundarne osteoporoze (uzrokovane bolestima ili lekovima) su : lečenje steroidima i antikonvulzivima (lekovi za lečenje epilepsije). Osteoporoza dugo vremena ostaje klinički neupadljiva – ona nema karakteristične simptome i što je najvažnije, ne boli. Stoga se s pravom naziva „tihim kradljivcem“ jer godinama osiromašuje koštanu masu sve dok ne spadne ispod takozvanog „praga za frakture“ kada se javljaju klinički dramatične komplikacije bolesti – prelomi pršljenova.
Prelom pršljenova najčešće nastaje pri naglom pokretu, savijanju, dizanju tereta, a ponekada i bez ikakvog vidljivog povoda. Prelom pršljena dovodi do pogurenog držanja karakterističnog za osteoporozu. Telesna visina se smanjuje sa svakim prelomom – oko 2-4 cm.
Lečenje
Najsavremenije metode lečenja osteoporoze uključuju primenu novih lekova – bisfosfonata. Oni dokazano smanjuju rizik za nastanak vertebralnih i preloma kuka. To su sada najefektniji lekovi za lečenje osteoporoze i kod žena i kod muškaraca.
Jedan od preparata koji je pokazao najbolje rezultate u primeni je Bonviva (ibandronat 150mg). Ovaj preparat spada u nehormonske lekove koji se koriste uprevenciji i lečenju osteoporoze i jedinstven je među bisfosfonatima po tome što se uzima jednanput mesečno, oralno. Bezbednost, efikasnost i tolerancija u odnosu na lek Bonviva proučavani su kroz opsežan program kliničkih ispitivanja na oko 11.000 pacijenata u periodu od tri godine. U velikim registracionim studijama, ovaj lek pokazao je snažno antifrakturno dejstvo, tj. pospešuje gustinu/čvrstinu kostiju. Istraživanja pokazuju da će mogućnost ređeg uzimanja leka povećati izglede da se nastavi sa lečenjem.
Prevencija
Najbitniji put u sprečavanju nastanka osteoporoze je prevencija. Dovoljan unos kalcijuma i vitamina D hranom vrlo su značajan faktor u pravovremenoj zaštiti. Neophodno je da posmenopauzalne žene unose 1200 mg kalcijuma i 400-800 IU vitamina D dnevno, da vežbaju jačanje muskulature i izbegavaju preteranu upotrebu duvana, unosa alkohola i kafe. Dobri izvori kalcijuma u hrani su mleko polumasni jogurt, sir, brokoli, sok od narandže i drugi proizvodi.
Vežbanje može pomoći u izgradnji jakih kostiju i usporavanju gubitka koštanog tkiva. Pušenje povećava gubitak koštanog tkiva, zbog smanjenja količine estrogena koje telo proizvodi i smanjene apsorpcije kalcijuma iz creva. Supstituciona hormonska terapija je najvažnije sredstvo za smanjenje rizika od osteoporoze tokom i nakon menopauze. Više od dva alkoholna pića dnevno mogu smanjiti formiranje kostiju i smanjiti telesnu sposobnost apsorpcije kalcijuma.
Faktori rizika
- Žene u menopauzi, posebno ako je nastupila rano
- Porodična anamneza pojave osteoporoze (majka koja je imala prelom kuka usled osteoporoze duplo povećava šansu potomstvu da ih zadesi isti problem)
- Pušenje
- Redovna upotreba alkohola
- Fizička neaktivnost
- Slabo zdravstveno stanje i slab imunitet
- Hemoterapija koja može da dovede do prerane menopauze.
- Hipertireoidizam
- Hiperparatiroidizam
- Nedostatak vitamina D i kalcijuma u ishrani, a kasnije i hrane koja čuva dejstvo estrogena (soja) i testosterona (semenke bundeve)
- Hronična zapaljenska stanja, kao što je hronični glomerulonefritis
- Nepokretnost – posle neke traume, preloma ili šloga.
- Upotreba nekih lekova (kortikosteroidi)
Kako se izboriti sa problemom