Rak koze
Preko 90% slučajeva raka kože pojavljuje se na površinama kože koje su redovno izložene sunčevom svetlu ili ultraljubičastom zračenju. Rak kože koji NIJE maligan (kancerozan) uopšteno se pojavljuje na površinama kože koje su često izložene suncu. Maligni rak kože najčešće se nalazi na leđima kod muškaraca i na nogama kod žena. Drugi faktori rizika uključuju genetsku sklonost (rak kože je češći kod osoba svetle kože, plavih ili zelenih očiju, plavokosih ili crvenokosih) i preveliko izlaganje rendgenskim zracima ili drugim vrstama zračenja. Izloženost arsenu, koji može biti prisutan u nekim herbicidima, još jedan faktor rizika za razvoj raka kože.
melanom
Karcinom bazalnih ćelija (bazocelularni karcinom)
Karcinom pločastih ćelija (planocelularni karcinom)
Ko je u opasnosti?
faktori rizika
Koji su simptomi?
Koje će pretrage lekar napraviti?
lečenje
prevencija
komplikacije
melanom
Melanom je teži oblik raka nego što su to češći oblici raka kože, koji započinju u bazalnim ili pločastim ćelijama epidermisa. Melanom se može brzo širiti (metastazirati) u druge delove tela putem limfnog sistema ili putem krvi.
Melanom je bolest kože kod koje se ćelije raka (maligne ćelije) nalaze u ćelijama koje daju boju koži (melanocitima). Melanom se obično pojavljuje kod odraslih osoba, ali se ponekad može naći i kod dece i adolescenata. Koža štiti telo od vrućine, svijetla, infekcije i povrede. Sastoji se od dva glavna sloja: epidermisa (gornjeg sloja) i dermisa (donjeg sloja). Melanociti se nalaze u epidermisu i sadrže melanin, koji koži daje boju. Melanom se ponekad naziva kožni melanom ili maligni melanom. Melanom je teži oblik raka nego što su to češći oblici raka kože, koji započinju u bazalnim ili pločastim ćelijama epidermisa. Melanom se može brzo širiti (metastazirati) u druge delove tela putem limfnog sistema ili putem krvi (limfni čvorovi su male tvorbe u obliku zrna pasulja koji se nalaze u svim delovima tela, oni proizvode i pohranjuju stanice koje služe za borbu protiv infekcije).
Karcinom bazalnih ćelija (bazocelularni karcinom)
Većina se bazocelularnih karcinoma pojavljuje na površinama kože koje su redovno izložene ultraljubičastom zračenju (sunčevo svetlo).
Karcinom bazalnih ćelija (bazocelularni karcinom) je rak stanica koje se nalaze na donjem delu najvišeg sloja kože, epiderma. On obuhvata više od tri četvrtine svih vrsta raka kože. Većina karcinoma bazalnih ćelija raste sporo i skoro se nikad ne širi. Međutim, ako se ne uklone mogu nagristi kožu i stvoriti čir, poznat kao ulcus RODENS. Mali broj tih ulkusa ponovo se pojavljuje na istom mestu na koži nakon lečenja (lokalni recidiv). Većina se bazocelularnih karcinoma pojavljuje na površinama kože koje su redovno izložene ultraljubičastom zračenju (sunčevo svetlo). Takođe se mogu pojaviti na delovima glave obraslim kosom.
Najčešće se pojavljuju nakon 40. godine života. Kancerozne promene uzrokuju pojavu mrlje ili kvržice koja je bezbolna. Kvržica može rasti sporo, pretvoriti se u čir, i nikad potpuno ne zaraste. Obično se ne širi sa mesta i skoro nikad se ne širi u druge delove tela, ali može nastaviti da raste i zahvatiti susedna tkiva i strukture, uključujući živce, kosti i mozak. Tumor može biti vrlo mali, i narasti na 1 ili 2 centimetra nakon nekoliko godina rasta.
Karcinom pločastih ćelija (planocelularni karcinom)
Ovaj rak može nastati na normalnoj koži, na opekotini, povredi, ožiljku ili na mestu hronične upale (do koje može doći kod mnogih kožnih bolesti). On najčešće potiče s delova kože oštećenih suncem, kao što je aktinička keratoza.
Karcinom pločastih ćelija (planocelularni karcinom) je rak stanica najvišeg sloja kože. To je druga po učestalosti vrsta raka kože. Agresivniji je od raka bazalnih ćelija, ali svejedno može rasti relativno sporo. Ako ga se ne leči, karcinom pločastih ćelija se može proširiti na druge delove tela. Međutim, najveći deo bolesnika lečenih od karcinoma pločastih ćelija potpuno je izlečen nakon jednostavnog hirurškog zahvata. On je obično u početku bezbolan, ali može postati bolan kad se razviju čirevi koji ne zarastaju. Ovaj rak može nastati na normalnoj koži, na opekotini, povredi, ožiljku ili na mestu hronične upale (do koje može doći kod mnogih kožnih bolesti). On najčešće potiče s delova kože oštećenih suncem, kao što je aktinička keratoza. Obično se pojavljuje nakon dobi od 50 godina.
Ko je u opasnosti
Ultraljubičasti deo spektra sunčevog svetla je glavni uzrok svih vrsta raka kože, uključujući melanome. Melanom pogađa ljude svih životnih dobi, svih rasa, svih imovinskih stanja i oba pola. To je najčešći rak kod žena između 25 i 29 godina starosti i drugi rak po učestalosti kod žena između 30 i 34 godina i učestalost pojave melanoma se povećava više nego bilo koje druge vrste raka. Melanomi se često razvijaju iz postojećih mladeža, ali se mogu takođe pojaviti na normalnoj koži iu pegama, mrljama i drugim pigmentisanim površinama. Veruje se da je izlaganje suncu faktor kod 50-70% novih melanoma, ali se oni mogu pojaviti i na površinama tela koje normalno nisu izložene suncu. Prvi korak u otkrivanju melanoma je obraćanje pažnje na mladeže, koji su česte, pigmentovane lezije kože koje mogu biti ravne ili uzdignute. Postoje dve vrste mladeža, obični i atipični (medicinski naziv za atipične mladeže je displastični nevusi). Deset do petnaest odsto belaca ima atipične mladeže.
faktori rizika
Prosečan rizik od razvoja melanoma tokom života u beloj populaciji je oko 1 na 75 ali može biti i mnogo veći ako imate neki od sledećih faktora rizika:
• 50 ili više običnih mladeža
• atipične mladeže, čak i samo jedan.
• ako ste u prošlosti izgoreli od sunca što je dovelo do opekotina sa plikom,
• posebno u dobi mlađoj od 20 godina
• kožu osetljivu na sunce koja lako izgori ili se na njoj stvaraju pegice
• vi ili član porodice ste imali bilo koji tip raka kože
• povremeno izlaganje kože koja je normalno pokrivena jakom sunčevom svetlu
• korišćenje solarijuma
Koji su simptomi
Benigni mladeži su obično mali, simetrični iu samo jednoj nijansi smeđe boje i imaju oštre ivice. Maligni melanomi su obično veći i imaju dve ili više boja (obično smeđa i crna) kao i nepravilne rubove.
• lezija ili izraslina na koži
• obično izdignuta papula (bubuljica) ili makula (mrlja)
• promena bojem mladeža (smeđa, crna, crvena ili plavkasta)
• nekoliko različitih boja na jednoj leziji
• nepravilni rubovi, često asimetrično
• promena izgleda pigmentovane lezije na koži tokom vremena
• krvarenje iz izrasline na koži
Benigni mladeži su obično mali, simetrični iu samo jednoj nijansi smeđe boje i imaju oštre ivice. Maligni melanomi su obično veći i imaju dve ili više boja (obično smeđa i crna) kao i nepravilne rubove. Treba se obratiti lekaru ako osoba ima bilo koji od znakova koji mogu upozoravati na melanom: promena veličine, oblika ili boje mladeža; curenje ili krvarenje iz mladeža; ili mladež koji svrbi, tvrd je, kvrgav, otečen ili bolan na dodir. Melanom se takođe može pojaviti na koži kao novi mladež. Kod muškaraca se melanom najčešće pojavljuje na trupu (na površini tela između ramena i kukova) ili na glavi ili vratu; kod žena se melanom najčešće pojavljuje na rukama i nogama. I karcinomi bazalnih ćelija i karcinomi pločastih ćelija mogu se pojaviti u različitim oblicima.
Karcinomi bazalnih ćelija mogu se razviti kao mala kvržica na koži koja je glatka i bisernog ili voštanog izgleda. Ponekad može krvariti ili se na njoj može razviti krasta. Izgleda kao da će zarasti ali to se nikad u potpunosti ne dogodi. Ponekad može biti pljosnata, crvena mrlja, ljuskava is krastom. Ponekad postoji samo čvrsta, crna kvržica. Rak kože je obično bezbolan i sporo raste. Može se pojaviti bilo gde na telu ali je najverovatniji na izloženom delu kože, posebno licu ili vratu. Karcinomi pločastih ćelija često imaju ljuskav izgled. Ponekad imaju čvrstu, Rožnati naslagu i bolni su na dodir. Takođe se nalaze na rukama, šakama i donjem delu nogu.
Koje će pretrage lekar napraviti
Biopsija je brz i jednostavan postupak koji se obično može provesti uz korišćenje lokalnog anestetika. Lekar će ukloniti celu kvržicu ili njen deo i poslati u laboratoriju na analizu pod mikroskopom.
Obično ćete se prvo obratiti vašem lekaru opšte prakse koji će vas pregledati i odlučiti da li vas treba uputiti dermatologu radi dodatnih ispitivanja i lečenja. Takođe može da vas uputi hirurgu ili plastičnom hirurgu. Specijalista će mnogo znati već nakon jednostavnog pregleda. Međutim, nije uvek lako razlikovati rak kože i benigne promene samo pregledom. Možda će vam savetovati biopsiju. To je brz i jednostavan postupak koji se obično može provesti uz korišćenje lokalnog anestetika. Lekar će ukloniti celu kvržicu ili njen deo i poslati u laboratoriju na analizu pod mikroskopom. Budući da se karcinomi bazalnih ćelija skoro nikad ne šire, verovatno neće biti potrebna nikakva dalja ispitivanja ako je rak u potpunosti uklonjen.
Kako se karcinomi pločastih ćelija ponekad mogu proširiti, vaš lekar će možda hteti napraviti još nekoliko drugih ispitivanja kao i fizikalni pregled i biopsije da bi bio siguran da nema potrebe za daljim lečenjem. To je posebno važno ako ste se već lečili od raka kože i sad se on ponovo pojavio. Tokom fizičkog pregleda, lekar će vas verovatno opipati da vidi da li postoje neke povećane limfne žlezde. Pregled rendgenskim zracima, CT i MRI snimke mogu pokazati metastaze. Ova bolest može takođe izmeniti rezultate sledećih ispitivanja: biopsija lezije orofarinksa i biopsija desni. Kod melanoma, pregled rendgenskim zracima, CT i MRI snimanje, i drugi postupci mogu takođe biti potrebni da bi se utvrdilo da li je došlo do širenja bolesti (metastaza).
lečenje
Četiri su osnovna načina lečenja: hirurško, zračenje, hemoterapija te biološko lečenje.
Vaš lekar će planirati lečenje uzimajući u obzir različite faktore koji uključuju vašu životnu dob i opšte zdravstveno stanje, tip i veličinu tumora, mesto na telu na kojem se nalazi i kako ćelije raka izgledaju pod mikroskopom. Postoji lečenje za sve bolesnike s melanomom. Primjenjuju se 4 načina lečenja:
• Hirurško lečenje (uklanjanje raka operacijom) uz uklanjanje dela okolne normalne kože Hirurško uklanjanje susednih limfnih čvorova može pratiti uklanjanje tumora. Kasnije se može uzeti koža sa drugog dela tela i staviti na mesto sa kojeg je uklonjen rak. To se zove presađivanje.
• Hemoterapija (korišćenje lekova za ubijanje ćelija raka). Kod hemoterapije se koriste lekovi koji ubijaju ćelije raka. Hemoterapija se može uzimati u obliku tableta, ili se može uvesti u telo pomoću igle u venu ili mišić. Hemoterapija se naziva sistemsko lečenje jer lekovi ulaze u krvotok, putuju kroz telo, i mogu ubiti ćelije raka u celom telu. Ako se melanom pojavio na ruci ili nozi, hemoterapija se može dati tehnikom koja se zove izolovana arterijska perfuzija. Kod te metode, hemoterapijski lekovi se unose direktno u krvotok ruke ili noge u kojima je pronađen melanom. To omogućava da najveći deo leka direktno dospe do tumora. Međutim, sama hemoterapija se nije pokazala efikasnom kod lečenja melanoma. Provode se klinička ispitivanja s ciljem pronalaženja hemoterapijskih lekova koji su delotvorni.
• Terapija zračenjem (korišćenje visokih doza rendgenskih zraka ili drugih vazduha visoke energije za ubijanje ćelija raka)
• Biološka terapija (korišćenje imunološkog sistema tela za borbu protiv raka Lečenje
karcinoma bazalnih ćelija i karcinoma pločastih ćelija se razlikuje zavisno o veličini, dubini i smeštaju raka. karcinom se uklanja jednim od ovih postupaka:
• struganje
• kauterizacija (spaljivanje)
• hirurško uklanjanje, uključujući mikroskopsku brijanje (Mohsova operacija)
• kriokirurgija (smrzavanje)
• zračenje
Radioterapija može biti vrlo delotvorna alternativa hirurgiji kod lečenja karcinoma bazalnih i pločastih ćelija na delovima lica gde bi hirurško lečenje moglo ostaviti ožiljak. Takođe se ponekad koristi kod tumora koji su urasli dublje u kožu. Vrlo mali broj pacijenata sa rakom pločastih ćelija morat će biti podvrgnut većoj operaciji radi uklanjanja susednih limfnih čvorova, da bi se videlo da li se rak lokalno proširio. Devet od deset pacijenata sa karcinomima bazalnih i pločastih ćelija u potpunosti se izleče.
prevencija
Ultraljubičasto svetlo je najjače u sredini dana, zato nastojite izbegavati izlaganje suncu u to doba. Koristite kvalitetna sredstva za zaštitu od sunca, po mogućnosti sa faktorom zaštite od sunca najmanje 15. Nanesite sredstvo za zaštitu od sunca barem pola sata pre izlaganja suncu, i često ga ponovno nanosite.
Šta je moguće više smanji izlaganje suncu. Kad ste na suncu, zaštitite kožu: nosite zaštitnu odeću kao što su kape, košulje dugih rukava, duge suknje ili pantalone. Ultraljubičasto svetlo je najjače u sredini dana, zato nastojite izbegavati izlaganje suncu u to doba. Koristite kvalitetna sredstva za zaštitu od sunca, po mogućnosti sa faktorom zaštite od sunca najmanje 15. Nanesite sredstvo za zaštitu od sunca barem pola sata pre izlaganja suncu, i često ga ponovno nanosite. Koristite sredstvo za zaštitu od sunca i zimi. Redovno pregledajte kožu kako bi otkrili razvoj sumnjivih izraslina ili promena na postojećim lezijama na koži. Nova izraslina koja se pretvara u čir ili teško zarasta je sumnjiva. Sumnjive promene na postojećim izraštajima uključuju promenu boje, veličine, teksture, izgleda i pojavu boli, upale, krvarenja ili svraba. Lezija koja je asimetrična, ima nepravilne ili neoštre rubove, ako postoji nekoliko boja na jednoj leziji ili je lezija veća od 6 milimetra u prečniku je sumnjiva. Američka dermatološka akademija (AAD) i Fondacija za rak kože preporučile su sledeće korake za izbegavanje raka kože.
• Šta je moguće više smanjite izlaganje suncu u sredini dana – između 10 sati ujutro i 3 posle podne.
• Nanosite sredstvo za zaštitu od sunca, najmanje sa faktorom SPF-15 (engl. Sun Protection Factor) ili višim koji štiti od UVA i UVB zraka, na sve površine kože koje su izložene suncu.
• Nanosite sredstvo za zaštitu od sunca svaka dva sata, čak iu oblačnim danima.
• Ponovno ga nanesite nakon plivanja ili znojenja.
• Nosite odeću koja pokriva telo i zasenjuje lice. Šeširi trebaju zasjenjivati i lice i zadnji deo vrata. Nošenje sunčanih naočara smanjiće količinu vazduha koje dolaze do oka filtrirajuću čak i do 80 posto vazduha, i štiti očne kapke kao i sočiva.
• Izbegavajte izlaganje UV zračenju od lampi za sunčanje i solarijuma.
• Zaštitite decu. Držite ih podalje od prevelikog izlaganja suncu kad je sunce najjače (između 10 sati ujutro i 12:03), te obilno i često nanosite sredstvo za zaštitu od sunca na decu od 6 meseci i stariju. Ne koristite sredstva za zaštitu od sunca kod dece ispod 6 meseci starosti – umesto toga izuzetno ograničite njihovo izlaganje suncu.
• Zapamtite, pesak i tlo reflektuju UV zrake čak i ispod suncobrana. Sneg čak posebno dobro reflektuje UV zrake. Reflektujuće površine mogu reflektovati čak i do 85 posto štetnih sunčevih zraka.