{"id":257,"date":"2017-01-14T10:58:52","date_gmt":"2017-01-14T09:58:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/?p=257"},"modified":"2023-02-25T14:45:09","modified_gmt":"2023-02-25T13:45:09","slug":"karcinom-pankreasa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/","title":{"rendered":"Karcinom pankreasa"},"content":{"rendered":"<div id=\"reader-header\" class=\"header\" dir=\"ltr\">\n<h4 id=\"reader-title\"><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Karcinom pankreasa\u00a0<\/span><\/h4>\n<div id=\"reader-credits\" class=\"credits\"><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"content\">\n<div id=\"moz-reader-content\" class=\"line-height4\" dir=\"ltr\">\n<div id=\"readability-page-1\" class=\"page\">\n<section class=\"article-content clearfix\"><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><a href=\"http:\/\/www.mojidoktori.rs\/\">\u00a0Karcinom pankreasa<\/a> ima najlo\u0161iju prognozu od svih neoplazmi digestivnog trakta. Karcinom pankreasa je 4-ti po redu uzrok smrti od maligniteta kod mu\u0161karaca u USA. Na drugom kraju Zemljine kugle, u Japanu, 23000 ljudi je umrlo od raka pankreasa u 2004 \u010dine\u0107i ga 5-im po redu uzrokom smrti od malignoma.\u00a0Prema podacima JPS, 5-godi\u0161nje pre\u017eivljavanje nakon resekcije kod invazivnog duktalnog karcinoma pankreasa, bilo je svega 13,4%. Kako bilo, hirur\u0161ko le\u010denje pru\u017ea jedinu mogu\u0107nost za izle\u010denje. Treba re\u0107i da je morbiditet i mortalitet nakon\u00a0<em>Whipple<\/em>-ove operacije bio veoma visok pre oko 30-40 godina dok je u poslednjih 20 godina znatno redukovan i sveden na prihvatljivu meru, pa je tako mortalitet danas u visoko specijalizovanim centrima i manje od 5%.<\/span><!--more--><\/p>\n<h4><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Klini\u010dki kriterijumi za resekciju<\/strong><\/span><\/h4>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>\u017divotna dob i pridru\u017eena oboljenja.<\/strong>\u00a0Poznato je da je pik incidence za pojavu karcinoma pankreasa u VII i VIII deceniji \u017eivota, a distribucija po polu je gotovo jednaka. Zato odmaklu dob pacijenta ne treba smatrati kontraindikacijom za resekciju jer bi u tom slu\u010daju mogu\u0107nost izle\u010denja za ve\u0107inu pacijenatabila isklju\u010dena. Naravno da u slu\u010daju lo\u0161eg op\u0161teg stanja i visokog anesteziolo\u0161kog rizika, resekciju treba razmotriti. Jo\u0161 neki od faktora koji su kontraindikacija za resekciju su <a href=\"http:\/\/www.mojidoktori.rs\/\">ciroza jetre<\/a> sa ascitom i portna hipertenzija.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Dijagnostika i stejd\u017eing.<\/strong>\u00a0Klini\u010dki simptomi karcinoma pankreasa uklju\u010duju gubitak TT, \u017euticu, bol, dispepsiju, mu\u010dninu, dijareju i nagli nastanak tip II dijabetesa. Dijagnoza se obi\u010dno postavlja vizualizacijom mase (tumora) i dilatacije \u017eu\u010dnog stabla, koriste\u0107i jednu ili vi\u0161e metoda kao \u0161to su transabdominalni ultrazvuk, kompjuterizovana tomografija (CT), magnetna rezonancija (MRI) i magnetna retrogradna holangiopankreatogrtafija (MRCP). Pacijenti bez evidentne mase na imid\u017eing prikazima, treba da se podvrgnu endoksopkom ultrazvuku (EUS) ili ERCP sa uzimanjem uzoraka za citolo\u0161ki pregled. Preoperativni stejd\u017eing se uglavnom mo\u017ee odrediti dvofaznim, spiralnim CT, visoke rezolucije. Laparoskopija tako\u0111e mo\u017ee biti od koristi i dijagnostici i evaluaciji stejd\u017einga bolesti.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Biopsija<\/strong>. Preoperativna patohistolo\u0161ka potvrda maligniteta je po\u017eeljna i mo\u017ee se dobiti pomo\u0107i metoda kao \u0161to su FNA vo\u0111ena CT ili EUS i ERCP sa brush biopsijama. Ukoliko se ovo ne postigne a na osnovu klini\u010dkih parametara postoji velika verovatno\u0107a da postoji rak pankreasa, ne treba na tome insistirati i treba pristupiti hirur\u0161koj intervenciji.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><a href=\"http:\/\/www.mojidoktori.rs\/\">Tumor-povezani antigeni. Karcinoembrionalni antigen <\/a>(CEA), karbohidratni antigen 19-9 (CA 19-9), DU-PAN-2 i Span-1 su ispitivani u kontekstu povezanosti sa rakom pankreasa. Visoke vrednosti CA19-9 (ve\u0107e od 1000), mogu zna\u010diti prisustvo udaljenih metastaza ili lokalno uznapredovali, neresektabilni tumor pankreasa.<\/span><\/p>\n<h4><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Hirur\u0161ki kriterijumi za resekciju<\/strong><\/span><\/h4>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong><a href=\"http:\/\/www.mojidoktori.rs\/\">Preoperativni stejd\u017eing obima tumora<\/a>.<\/strong>\u00a0Ne postoje univerzalno prihva\u0107eni kriterijumi za resekciju. Ipak, jasno je da pacijenti sa jetrinim, peritonealnim i pleuralnim metastazama ne mogu imati benefit od resekcije. Zato je preoperativni stejd\u017eing i procena ekstenzije tumorskog rasta od velikog zna\u010daja. Inicijalna stejd\u017eing procedura obi\u010dno je dinami\u010dki, kontrasni, spiralni ili helikalni CT. Radiolo\u0161ki (CT) znaci neresektabilnosti su: ekstrapankreasna bolest, opstrukcija portne ili gornje mezenteri\u010dne vene, tumorska ekstenzija u celija\u010dno stablo i gornju mezenteri\u010dnu arteriju. Tako se bolest mo\u017ee klasifikovati kao resektabilan, grani\u010dno (<em>bordeline<\/em>) resektabilan, lokalno uznapredovao i diseminovan. EUS mo\u017ee pru\u017eiti dodatne informacije kada se na CT ne mo\u017ee uo\u010diti lezija ili kada nije dokazana ili odba\u010dena sumnja na postojanje invazije krvnih sudova i zahva\u0107enosti LN. Stejd\u017eing laparoskopija mo\u017ee otkriti peritonealne i jetrine metastaze koje nisu bile vi\u0111ene na CT.<\/span><\/p>\n<h4><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Kriterijumi resektabilnosti<\/strong><\/span><\/h4>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><em><strong>Resektabilni<\/strong><\/em><\/span><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Bez udaljenih metastaza (jetra, peritoneum itd)<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Nema zahva\u0107enosti gornje mezenteri\u010dne, celija\u010dne ili hepati\u010dne arterije<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Normalna portografija<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<h4><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><em><strong>Lokalno uznapredovana resektabilna (grani\u010dna resektabilnost)<\/strong><\/em><\/span><\/h4>\n<ul>\n<li><a href=\"http:\/\/www.mojidoktori.rs\/\"><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Abnormalna portografija ali mogu\u0107nost rekonstrukcije<\/span><\/a><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Tumor \u2019\u2019abutment\u2019\u2019 celija\u010dne ili gornje mezenteri\u010dne arterije<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Invazija \u017eeluca, kolona ili mezokolona<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<h4><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><em><strong>Neresektabilni<\/strong><\/em><\/span><\/h4>\n<ul>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><a href=\"http:\/\/www.mojidoktori.rs\/\">Udaljene metastaze (jetra, peritonealne<\/a>, itd)<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Zahvatanje gornje mezenteri\u010dne, celija\u010dne ili hepati\u010dne arterije<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Metastaze limfnih \u010dvorova van polja disekcije<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Portna ili gornja mezenteri\u010dna venska invazija sa opstrukcijom ukazuju\u0107i na nemogu\u0107nost rekonstrukcije<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Ozbiljna prate\u0107a oboljenja<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong><a href=\"http:\/\/www.mojidoktori.rs\/\">Razvoj intrapankreasnog karcinoma<\/a>.<\/strong>\u00a0Zapa\u017eena je visoka incidencija postojanja multicentri\u010dnog karcinoma kada je inicijalno lezija lokalizovana u glavi pankreasa. Ovo je od velikog zna\u010daja jer name\u0107e pitanje da li je duodenopankreatektomija uvek dovoljna za karcinome glave i da li i kada treba raditi totalnu pankreatektomiju. Skora\u0161nje studije koriste\u0107i histopatolo\u0161ku i imunohistohemijsku analizu reseciranog preparata nakon totalne pankreatektomije, su pokazale da se karcinom razvija od glave ka telu i repu u kontinuitetu. Stoga je intraoperativna PH analiza veoma zna\u010dajna.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Preoperativna bilijarna drena\u017ea<\/strong>. Glavna svrha preop. bilijarne drena\u017ee je smanjenje mortaliteta i morbiditeta nakon operacije kao i uklanjanje simptoma poput pruritusa ili holangitisa. Nekoliko studija je pokazalo da je hirur\u0161ka intervencija na terenu hiperbilirubinemija povezana sa ve\u0107om stopom perioperativnog mortaliteta. S druge strane jo\u0161 nijedna studija nije uspela da doka\u017ee smanjenje mortaliteta kod pacijenata sa preoperativnom bilijarnom drena\u017eom. U principu, resekcija se mo\u017ee raditi neposredno nakon pojave \u017eutice bez ve\u0107eg rizika ali ukoliko je pacijent septi\u010dan ili se operacija mora odlo\u017eiti iz drugih razloga, bilijarna dekompresija je nu\u017ena.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Lokalna invazija.<\/strong>\u00a0Invazija holedohusa, duodenuma, \u017eeluca, kolona i mezokolona, mo\u017ee se re\u0161iti\u00a0<em>en bloc<\/em>\u00a0resekcijom. Retroperitonealna margina koja uklju\u010duje vezivno, nervno i masno tkivo iza pankreasa i uz gornju mezenteri\u010dnu arteriju, \u010desto je zahva\u0107ena tumorom. U ovakvoj situaciji te\u0161ko je posti\u0107i hirur\u0161ki \u010distu (<strong>R0<\/strong>) marginu. Retroperitonealna tkiva koja mogu biti zahva\u0107ena uklju\u010duju jo\u0161 donju \u0161uplju venu, renalne vene, bubrezi i nadbubrezi. Negativna margina najva\u017eniji je prognosti\u010dki faktor pre\u017eivljavanja.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Invazija ekstrapankreati\u010dnih nervnih pleksusa<\/strong>. Karcinomi pankreasa \u010desto invadiraju ekstrapankreasne nervne pleksuse (<em>ENP<\/em>). Ova invazija nema svoje jasno mesto i definiciju u UICC klasifikaciji ali treba da postoji na nivou T3. U JPS, precizna anatomija ekstrapankreasnih nervnih pleksusa data je za T4. Stepen intrapankreasne neuralne invazije obi\u010dno korelira sa invazijom ekstrapankreati\u010dnih nervnih pleksusa i nije ni u kakvoj korelaciji sa u\u010destalo\u0161\u0107u i distribucijom limfogenih metastaza. Kod karcinoma glave pankreasa, kompletna disekcija ekstrapankreati\u010dnih nervnih pleksusa a naro\u010dito druge porcije nervnog pleksusa glave pankreasa i nervnog pleksusa oko gornje mezenteri\u010dne arterije je nekada neophodna da bi se postigla\u00a0<strong>R0<\/strong>\u00a0resekcija. Ovde treba naglasiti da kompletno uklanjanje nervnih pleksusa oko arterije mezenterike superior i to pogotovu sa njene leve strane, dovodi do te\u0161kih postoperativnih dijareja sa pogor\u0161anjem nutritivnog statusa.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Zbog toga se savetuje disekcija nervnog pleksusa samo uz desnu stranu gornje mezenteri\u010dne arterije i oko njenog ishodi\u0161ta. Invazija ekstrapankreasnih nervnih pleksusa a naro\u010dito onog uz gornju mezenteri\u010dnu arteriju, glavni je razlog za\u00a0<strong>R1<\/strong>\u00a0status nakon \u201ekurabilnih\u201c resekcija a time i za nastanak tumorskog recidiva. Invaziju pleksusa oko arterije mezenterike superior je veoma te\u0161ko otkriti konvencionalnim \u201eimid\u017eing\u201c tehnikama i samo intraportalni endovaskularni ultrazvuk mo\u017ee dati precizne podatke o invaziji ekstrapankreasnih nervnih pleksusa.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Vaskularna invazija.<\/strong>\u00a0Tumorska invazija portne i gornje mezenteri\u010dne vene je \u010desta kod karcinoma glave pankreasa. Za proteklih 30 godina, stope perioperativnog mortaliteta nakon DP kombinovanih sa resekcijom vene porte su se smanjile i danas je to dobro tolerisana i gotovo rutinska procedura u mnogim centrima. Stope mortaliteta kre\u0107u se od 0 do 10% u razli\u010ditim serijama. U japanskoj velikoj studiji (<em>Nakao<\/em>\u00a0i sar.) od 1981. do 2005. godine, od ukupno 464 pacijenta sa karcinomom pankreasa, kod njih 305 (65.7%) je ura\u0111ena resekciona procedura. Od toga je kod 212 (69.5%) pacijenata radjena vaskularna resekcija. Resekcija PV bez arterijske resekcije je u\u010dinjena kod 197 pacijenata. Arterijska resekcija sa resekcijom PV je ura\u0111ena kod njih 14 dok je resekcija HA bez venske resekcije izvedena u jednom slu\u010daju. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Operativni mortalitet u reseciranih pacijenata bio je 3,6%, 1,1% kod onih bez resekcije krvnih sudova, 2,5% u pacijenata sa resekcijom PV bez arterijske resekcije i 35,7% u slu\u010dajevima gde su kombinovane venska i arterijska resekcija. Pre\u017eivljavanje kod pacijenata bez venske resekcije bilo je zna\u010dajno bolje od onih sa PV resekcijom ali isto tako pacijenti kod kojih je ra\u0111ena resekcija venskih krvnih sudova imaju bolje pre\u017eivljavanje od onih sa neresektabilnim tumorima. Nije bilo zna\u010dajne razlike u pre\u017eivljavanju izme\u0111u grupa gde je u\u010dinjena kombinovana arterijsko-venska resekcija i neresektabilnih pacijenata. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Ovo zna\u010di da je grupa sa kombinovanom arterijsko-venskom resekcijom imala visoku operativnu smrtnost, uznapredovaliji stadijum bolesti i visoku incidencu tumor-pozitivnih diseciranih peripankreasnih margina. Mo\u017ee se re\u0107i da je invazija SMA, trunkusa celijakusa i CHA, kontraindikacija za resekciju. Na osnovu angiografskih nalaza portografije, razlikuju se 4 stepena invazije krvnog suda:<\/span><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">tip A-nema invazije;\u00a0<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">B-postoji unilateralno su\u017eavanje;\u00a0<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">C-postoji bilateralno su\u017eavanje i\u00a0<\/span><\/li>\n<li><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">D-postoji jasna stenoza ili opstrukcija sa venskim kolateralama.\u00a0<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Pacijenti sa tipom D su imali neznatno ve\u0107e pre\u017eivljavanje od neresektabilnih \u0161to govori u prilog malog benefita od resekcije kod ovih pacijenata. Pacijenti koji su na definitivnoj PH analizi imali negativne margine, \u017eiveli su vi\u0161e od 1 godine nakon resekcije \u010dak i ako je portni sistem bio zahva\u0107en tumorom. S druge strane, stope pre\u017eivljavanja u pacijenata sa tumor-pozitivnim marginama, bile su popravilu niske, ne pokazuju\u0107i nikakvu zna\u010dajnu razliku u odnosu na one sa neresektabilnim tumorima. Mo\u017eemo re\u0107i da je postizanje negativnih resekcionih margina imperativ za hirurga i da ekstenzivne resekcije (vaskularne resekcije) imaju opravdanja samo u cilju postizanja istih. Takve procedure ne treba raditi ako \u0107e i nakon njih, resekcione margine ostati pozitivne.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Metastaze u limfnim nodusima.<\/strong>\u00a0Disekcija limfnih nodusa jedna je od najva\u017enijih komponenti hirurgije raka pankreasa. Visoka incidenca (meta u LN) od 56 do 87% u razli\u010ditim serijama, razlog je uvo\u0111enja ekstenzivne disekcije limfnih nodusa u hirurgiju karcinoma pankreasa. Postoji nekoliko studija sa preciznim analizama u\u010destalosti meta u paraaortalnim LN, koje se kod karcinoma pankreasa kre\u0107u od 16-26% a kod raka tela i repa pankreasa 13-17%. Iako je krajem 80-tih i po\u010detkom 90-tih godina, u nekoliko retrospektivnih studija sugerisan benefit od ekstenzivne LN disekcije (<em>ELND<\/em>), ovo nije potvr\u0111eno u kasnijim retro- i prospektivnim studijama.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Ovde treba jo\u0161 dodati da je prognoza kod pacijenata sa pozitivnim para-aortnim LN veoma lo\u0161a sa 1-, 2- i 3-godi\u0161njim pre\u017eivljavanjem od 30%, 7% i 3%. ELND koja uklju\u010duje inter-aortokavalnu tj. para-aortalnu limfadenektomiju ne mo\u017ee se smatrati standardnom procedurom pri DP. Na slikama pokazana je u\u010destalost metastaza u pojedinim grupama LN kod karcinoma glave pankreasa i procesusa uncinatusa.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Peritonealne metastaze.<\/strong>\u00a0One su \u010deste kod karcinoma pankreasa i predstavljaju kontraindikaciju za resekciju. Ove promene su obi\u010dno tako male da se ne mogu videti pomo\u0107u US niti na CT. Stoga se mogu potvrditi samo direktnom vizuelizacijom na SL ili intraoperativno. Nekada se maligne \u0107elije mogu dokazati samo u periotnealnom lavatu. Incidenca prisustva karcinomskih \u0107elija se kre\u0107e od 0-17% uz upotrebu standardnih metoda bojenja ali incidenca raste i do 34% kada se koriste imunohistohemijska bojenja sa monoklonskim antitelima na tumor-povezane antigene i citokeratine.\u00a0Kontroverze jo\u0161 uvek postoje po pitanju prognoze u zavisnosti od negativne odnosno pozitivne citologije.\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Jetrine metastaze.<\/strong>\u00a0\u010ceste su kod karcinoma pankreasa i pre\u017eivljavanje je toliko kratko da je resekcija apsolutno kontraindikovana. Metastaze su obi\u010dno multiple i radikalna operacija nema uticaja na du\u017einu pre\u017eivljavanja, sa ili bez njihovog uklanjanja. Samo lezije ve\u0107e od 1cm u pre\u010dniku se mogu detektovati CT-om ali za manje se mora koristiti CT tokom arterijske portografije i MRI with contrast agent.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Zna\u010daj (efekat) veli\u010dine centra.<\/strong>\u00a0Nekoliko studija bavilo se efektima veli\u010dine ustanove na ishod le\u010denja. 1993,\u00a0<em>Edge<\/em>\u00a0i sar. sakupili su 223 DP iz 26 univerzitetskih klinika u USA. Operativni mortalitet bio je 6% a stopa te\u0161kih komplikacija 21%. Ipak, hirurzi koji su radili manje od 4 DP godi\u0161nje, imali su ve\u0107i stepen komplikacija od onih koji su radili vi\u0161e. 1995,\u00a0<em>Lieberman<\/em>\u00a0i sar. prikazali su 1972 pankreatektomije uklju\u010duju\u0107i tu i totalnu pankreatektomiju, iz 184 ustanove u dr\u017eavi Njujork. Visoko specijalizovani centri sa vi\u0161e od 40 slu\u010dajeva godi\u0161nje, imali su zna\u010dajno ni\u017ei mortalitet od manjih centara (4% vs 12,3%).\u00a0Ovakvu vrstu intervencija treba raditi samo u visoko specijalizovanim ustanovama.<\/span><\/p>\n<h4><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>HIRUR\u0160KO LE\u010cENJE KARCINOMA GLAVE PANKREASA<\/strong><\/span><\/h4>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Prvu uspe\u0161nu duodenopankreatektomiju (DP) izveo je\u00a0<em>Kausch<\/em>\u00a0u Nema\u010dkoj 1912 godine. Ovu operaciju naknadno je popularizovao i pro\u0161irio\u00a0<em>Allen Oldfather Whipple<\/em>\u00a0u\u00a0<em>Presbyterian<\/em>\u00a0<em>Hospital<\/em>\u00a0u NY, koji je prikazao 3 slu\u010daja na godi\u0161njem sastanku\u00a0<em>American Surgical Association<\/em>\u00a01935 godine.\u00a0<em>Whipple<\/em>\u00a0je inicijalno predlagao dvostepenu proceduru ali po\u010detkm 40-tih godina, operacija u jednom aktu je definitivno prihva\u0107ena. \u201e<em>Whipple<\/em>-ova operacija\u201c, kako se ona i danas naj\u010de\u0161\u0107e naziva, izvo\u0111ena je ne \u010desto tokom 40-tih i 50-tih godina i to naj\u010de\u0161\u0107e za periampularne neoplazme. Operativni mortalitet iznosio je, krajem 60-tih, jo\u0161 uvek preko 25% te su mnogi hirurzi ovu operaciju napustili i odbacili.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Napredak u hirur\u0161koj tehnici, anesteziji, antibiotici i razvoj pravih jedinica intenzivne nege u bolnicama doveli su do znatnog pobolj\u0161anja postoperativnih rezultata le\u010denja. Ve\u0107 tokom 80-tih godina mnogi specijalizovani centri su prijavljavali operativni mortalitet od 0-5%. Shodno tome i stope 5-godi\u0161njeg pre\u017eivljavanja dostigle su 15-20%. Sve ovo dovelo je do op\u0161teg prihvatanja \u201e<em>Whipple<\/em>-ove operacije\u201c kao metode izbora u hirur\u0161kom le\u010denju periampularnih maligniteta ali i nekih drugih premalignih pa i benignih lezija.<\/span><\/p>\n<h4><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><em><strong>OPERATIVNA TEHNIKA<\/strong><\/em><\/span><\/h4>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Preoperativna priprema<\/strong>\u00a0<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Minimalni\u00a0<em>work-up<\/em>\u00a0za pacijenta za karcinomom pankreasa je\u00a0<em>pancreatic-protocol<\/em>\u00a0kompjuterizovna tomografija (MSCT, MDCT-spiralni CT). Histopatolo\u0161ka potvrda bolesti nije imperativ, naro\u010dito kada je klini\u010dka slika visoko sumnjiva na malignitet. Nekoliko dana pre planiranog hirur\u0161kog zahvata, \u010desto se radi stejd\u017eing laparoskopija (SL) kako bi se jo\u0161 jednom potvrdila resektabilnost tumora ili isti proglasio neresektabilnim ukoliko se u peritonealnom lavatu, citolo\u0161kom analizom, detektuju maligne \u0107elije \u0161to se onda klasifikuje kao stadijum IV bolesti.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Preoperativna dekompresija \u017eu\u010di (stenting) jo\u0161 uvek je predmet polemike i kontroverza. Staza \u017eu\u010di je ne samo uzrok neprijatnog pruritusa i holangita ve\u0107 i jetrine, bubre\u017ene i neurolo\u0161ke disfunkcije. Zato je preoperativna dekompresija \u017eu\u010di savetovana kod ikteri\u010dnih pacijenata koji su kandidati za\u00a0<em>Whipple<\/em>-ovu operaciju. Hirurzi, tradicionalno, vi\u0161e vole plasti\u010dne (<em>short-term<\/em>) stentove od metalnih (<em>long-term<\/em>) stentova zbog te\u0161ko\u0107e uklanjanja metalnih intraoperativno. Ipak, nedavno prikazane serije pacijenata, pokazale su da se PD mo\u017ee raditi podjednako bezbedno i u prisustvu metalnih stentova.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Ne postoje randomizirane kontrolisane studije o uticaju preoperativnog bilijarnog stentinga. Neke studije \u010dak govore u prilog ve\u0107e verovatno\u0107e postoperativnih infektivnih komplikacija, kao \u0161to su intraabdominalni apcsec i infekcija rane, kod stentovanih pacijenata. Danas se preoperativna drena\u017ea \u017eu\u010di koristi selektivno. Sigurno je da je od koristi kod pacijenata sa klini\u010dki manifestnim holangitom ili neobi\u010dno visokim vrednostima jetrinih testova te kod onih koji \u0107e na operaciju \u010dekati du\u017ee od 2 nedelje. Generalno, pacijentima nije neophodna posebna preoperativna priprema creva. \u0160tavi\u0161e, mnogi se primaju u bolnicu ujutru na dan operacije. Preoperativni epiduralni kateter mo\u017ee biti od koristi u kontrolisanju postoperativnog bola, omogu\u0107avaju\u0107i raniju mobilizaciju pacijenta i potencijalno br\u017ei oporavak.<\/span><\/p>\n<h4><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Standardna resekcija<\/strong><\/span><\/h4>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><em>Whipple<\/em>-ova operacija sastoji se od uklanjanja glave pankreasa, distalne polovine glavnog \u017eu\u010dnog voda, \u017eu\u010dne kese, duodenuma i pripadaju\u0107eg limfnog tkiva. Radikalnije procedure koje uklju\u010duju izme\u0111u ostalog i ekstenzivnu retroperitonealnu limfadenektomiju, bi\u0107e opisane kasnije. Laparotomijska incizija mo\u017ee biti medijalna ili desna subkostalna (desna subkostalna i parcijalna leva-<em>Orrh<\/em>), zavisno od konstitucije pacijenta. S obzirom da mnogi pacijenti imaju preoperativnu SL, brza i precizna manuelna eksploracija se obavlja po otvaranju trbuha u potrazi za eventualnim peritonealnim, jetrinim ili udaljenim LN metastazama.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Resekcija se radi uobi\u010dajenim redosledom i sastoji od 6 osnovnih manevara<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Najpre se duodenum i glava pankreasa se mobili\u0161u od retroperitoneuma (<strong><em>Koher<\/em><\/strong>-ov\u00a0<strong>manevar<\/strong>) da bi se dozvolila palpacija tumora i procenio njegov odnos prema SMA i stekao prvi uvid u stepen lokalne uznapredovalosti tumora.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Potom se ulazi u burzu omentalis, kroz gastrokoli\u010dni ligament i potom identifikuje SMV du\u017e donje ivice vrata pankreasa (<strong><em>Cattell-Braasch<\/em>\u00a0manevar<\/strong>). Makroskopski vidljiva infiltracija SMV u ovoj ta\u010dki zahvata, obi\u010dno predstavlja kontraindikaciju za resekciju. Dalje, holecistektomija se izvodi uz disekciju hepatoduodenalnog ligamenta. Disekcija u ovoj regiji zahteva identifikaciju klju\u010dnih struktura kao \u0161to su glavni \u017eu\u010dni vod (CBD), hepati\u010dna (AHP i AHC) i gastroduodenalne arterije (AGD) te portna vena (PV). Mora se imati na umu da u 10-20% slu\u010dajeva mo\u017ee postojati varijacija zajedni\u010dke ili desne hepati\u010dke arterije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Zatim se holedoh i gastroduodenalne arterije presecaju \u0161to olak\u0161ava disekciju porte (periportalnog tkiva) iznad vrata pankreasa. Slede\u0107i korak je\u00a0<strong>transekcija \u017eeluca ili duodenuma<\/strong>\u00a0u zavisnosti da li \u0107e se raditi klasi\u010dna\u00a0<em>Whipple<\/em>-ova DP ili PPDP (<em>Traverso-Longmire<\/em>). Da bi se nastavilo sa disekcijom neophodno je formirati tkivni tunel izme\u0111u zadnje strane vrata pankreasa i portne vene.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Ovo je jedna od najdelikatnijih faza resekcije. Ovo se mo\u017ee raditi tupim instrumentom (<em>blind clamp<\/em>) ili pak prstom. Ne treba posebno nagla\u0161avati neopohodnost pa\u017eljive manipulacije pri ovom manevru kako bi se izbegla povreda stabla portne vene (PV) i te\u0161ko krvarenje koje iz toga mo\u017ee uslediti. Kada se tunel popuno formira, vrat pankreasa se transecira \u010dine\u0107i sada vidljivim celo stablo portne vene. Slede\u0107i korak je transekcija proksimalnog jejunuma i mobilizacija distalnog duodenuma.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Nakon mobilizacije \u010detvrta porcija duodenuma se mo\u017ee provu\u0107i iza gornjih mezenteri\u010dnih sudova i dovesti u desni gornji kvadrant. U ovoj ta\u010dki resekcije, preparat (glava pankreasa) dr\u017ei se samo spojem izmedju uncinatnog nastavka i krvnih sudova (PV i SMA). Ovaj tkivni most je veoma bogat limfnim i nervnim elementima koji su pogodni putevi \u0161irenja karcinoma pankreasa.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Stoga je adekvatno uklanjanje ovog tkiva, neophodno da bi se zadovoljili onkolo\u0161ki principi hirur\u0161kog le\u010denja. Pre odvajanja uncinatnog nastavka od SMA, PV se mora potpuno osloboditi od pankreasa. To podrazumeva pa\u017eljivo preparisanje i ligiranje manjih pritoka portne vene \u010dija povreda mo\u017ee biti uzrok znatnom krvarenju. Ako tumor infiltri\u0161e portnu venu, treba razmotriti mogu\u0107nost resekcije i rekonstrukcije PV u cilju postizanja R0 margina. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Sada se retrakcijom SMPV put medijalno, mo\u017ee potpuno eksponirati desni lateralni aspekt proksimalnog dela SMA \u0161to omogu\u0107ava disekciju mekih tkiva uz desni zid proksimalne SMA. Imperativ je o\u010duvanje integriteta SMA i spre\u010davanje njene povrede po svaku cenu jer ista mo\u017ee imati katastrofalne posledice po pacijenta. Uncinatni nastavak i meka tkiva uz desnu stranu SMA se moraju ukloniti ne bi li se dobila zdrava margina resekcije. To je ono \u0161to nazivamo retroperitonealna, SMA ili uncinatna margina.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Ovo je najbolja prevencija onoga \u0161to zovemo \u201eostaci bolesti\u201c. Kada je preparat uklonjen iz operativnog polja, hirurg treba da obele\u017ei resekcijsku liniju na uncinatnom nastavku za detaljan patohistolo\u0161ki pregled. Kona\u010dni histopatolo\u0161ki izve\u0161taj treba da sadr\u017ei status margine uncinatnog nastavka, dozvoljavaju\u0107i time ozna\u010davanje kvaliteta resekcije kao R0, R1 ili R2. Adekvatno uradjena disekcija ne bi smela da poka\u017ee R2 status ali \u0107e se R1, gotovo neizbe\u017eno, na\u0107i u 10-20% slu\u010dajeva. Ova informacije je kriti\u010dna za odredjivanje eventualne adjuvantne terapije i prognozu bolesti.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Nakon resekcije, treba da usledi faza rekonstrukcije koja nema toliko zna\u010daja za ishod bolesti sa onkolo\u0161ke ta\u010dke gledi\u0161ta ali je od velikog zna\u010daja za kratko- i dugoro\u010dni hirur\u0161ki (postoperativni) morbiditet.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Pankreasna rekonstrukcija<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Postoje 4 tehnike rekonstrukcije pankreasa:\u00a0<strong><em>pankreatikojejunostomija<\/em><\/strong>\u00a0(PJA), \u201e<em><strong>dunking<\/strong><\/em>\u201c tehnika,\u00a0<em><strong>pankreatikogastrostomija<\/strong><\/em>\u00a0(PGA) i obliteracija pankreasnog duktusa. Totalna pankreatektomija, iako bez rizika za nastanak pankreasne fistule, gotovo je potpuno odba\u010dena jer ne donosi nikakav benefit u onkolo\u0161kom smislu a pacijenta osu\u0111uje na do\u017eivotnu endokrinu i egzokrinu insuficijenciju. U odabiru izme\u0111u razli\u010ditih tehnika rekonstrukcije, treba uzeti u obzir kvalitet pankreasnog tkiva (mek ili tvrd) kao i \u0161irinu pankreasnog kanala.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Pankreatikojejunostomija<\/strong>\u00a0je danas naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107ena tehnika. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Ona podrazumeva kreiranje anastomoze izme\u0111u ostatka (patrljka) pankreasa i proksimalnog jejunuma i to naj\u010de\u0161\u0107e po tipu termino-lateralne (T-L) anastomoze. Anastomoza se izvodi u dva sloja od kojih je unutra\u0161nji delikatan i \u0161avovima aproksimira pankreasni duktus i mukozu jejunuma. Precizno postavljanje (plasiranje) \u0161avova ovog sloja od najve\u0107e je va\u017enosti a mali (uski) pankreasni duktus mo\u017ee zahtevati i kori\u0161\u0107enje materijala i instrumenata za mikrohirurgiju. U ovakvim slu\u010dajevima od koristi je i plasiranje stenta u pankreasni kanal \u0161to olak\u0161ava plasiranje \u0161avova a postoperativno i pravilno usmeravanje pankreasnog soka do zaceljivanja anastomoze.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>\u201e<em>Dunking<\/em>\u201c tehnika<\/strong>\u00a0odnosi se na postupak invaginacije (<em>intususcepcije<\/em>) pankreasnog patrljka u lumen tankog creva. Takva \u201e<em>dunked<\/em>\u201c (\u201euronjena\u201c) anastomoza naj\u010de\u0161\u0107e se izvodi po tipu termino-terminalne (T-T) anastomoze. Ovo mo\u017ee biti metoda izbora pri postojanju mekog pankreasa i veoma uskog ili \u010dak neuo\u010dljivog glavnog pankreasnog voda. Generalno, ova metoda rekonstrukcije je znatno manje zahtevna u tehni\u010dkom pogledu od prethodne.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Pankreatikogastrostomija<\/strong>\u00a0predstavlja anastomozu pankreasa i \u017eeluca. Zbog topografskog odnosa \u017eeluca i pankreasa, ova anastomoza se uglavnom mo\u017ee kreirati bez tenzije. Ipak, debeli zid \u017eeluca predstavlja pote\u0161ko\u0107u za duct-to-muco tehniku te mnogi hirurzi preferiraju da \u201eurone\u201c ceo pankresni patrljak u zadnji zid \u017eeluca. Zbog toga se ova metoda mo\u017ee smatrati \u201e<em>dunked<\/em>\u201c tipom anastomoze.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Obliteracija pankreasnog duktusa<\/strong>\u00a0bez kreiranja anastomoze, praktikuje se u nekim centrima u Evropi. Ona se mo\u017ee posti\u0107i \u0161av ligaturom (ili prostim ligiranjem) duktusa, okluzijom duktusa fibrinskim lepkom ili kori\u0161\u0107enjem materijala poput gume ili\u00a0<em>Ethibloc<\/em>-a. Nedostatak ove tehnike je razvoj egzokrine insuficijencije sa dugogodi\u0161njom supsticucionom terapijom enzimima pankreasa.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Rezultati studija govore u prilog dvoslojne pankreatikojejunoanastomoze kao\u00a0<strong>zlatnog standarda<\/strong>\u00a0sa najni\u017eom stopom morbiditeta i pankreasnih fistula. \u201e<em>Dunked<\/em>\u201c tehniku i obliteraciju (ligiranje) duktusa prati vi\u0161a stopa pankreasnih fistula i treba ih stoga koristiti u strogo selektiranim slu\u010dajevima. Pankreatikogastrostomija u dva sloja,\u00a0<em>duct-to-mucosa<\/em>\u00a0tehnikom je jednako dobra alternativa pankreatikojejunostomiji.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Potpuno je jasno da nisu svi pankreasi podjednako podlo\u017eni nastanku postoperativne pankreasne fistule. Pankreas sa \u201e<strong><em>visokim rizikom<\/em><\/strong>\u201c je onaj sa mekom ili normalnom konzistencijom tkiva na palpaciju i malim ili normalne \u0161irine pankreasnim glavnim vodom. Incidenca fistule u ovakvih pacijenata iznosi \u010desto i vi\u0161e od 20%. Ovakvi slu\u010dajevi zahtevaju ulaganje dodatnih napora kako bi se predupredio nastanak pankreasne fistule.\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Rutinska primena hirur\u0161ke drena\u017ee nakon PD, nedavno je u jednoj randomiziranoj kontrolisanoj studiji, dovedena u pitanje. Pore\u0111ene su stope postoperativnih komplikacija nakon resekcija pankreasa me\u0111u grupama sa (N=88) ili bez (N=91) hirur\u0161ke drena\u017ee. Iznena\u0111uju\u0107e, rezultati su pokazali da su incidence fistula intraabdominalnih apscesa i kolekcija, bile vi\u0161e u dreniranoj grupi mada ne zna\u010dajno. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Autori su postavili sumnju da bi drenovi sami po sebi mogli biti uzrok ovih komplikacija. Ipak, rezultati ove studije nisu bili \u0161ire prihva\u0107eni i mnogo kritika je upu\u0107eno na ra\u010dun njene reprezentativnosti. Na primer, stopa reoperacija u ovoj studija koja je iznosila \u010dak 7%, za dana\u0161nje standarde je neprihvatljivo visoka. Sli\u010dno tome, postoperativne interventne radilo\u0161ke procedure su ra\u0111ene u 10% pacijenata \u0161to je tako\u0111e neuobi\u010dajeno visok procenat. I \u0161to je najva\u017enije, nisu uo\u010dene (statisti\u010dki) zna\u010dajne razlike u stopama morbiditeta, mortaliteta i du\u017eine bolni\u010dkog le\u010denja izme\u0111u navedenih grupa. Ve\u0107ina pankreasnih hirurga u dana\u0161nje vreme praktikuje hirur\u0161ku drena\u017eu i nalazi je vi\u0161e nego korisnom u zbrinjavanju fistula kao i prevenciji reoperacija i perkutanih drena\u017ea.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U skora\u0161nje vreme se sve vi\u0161e koriste razli\u010dite modifikacije fibrinskog lepka (<em>fibrin glue sealants)<\/em>. Inicijalno su najvi\u0161e kori\u0161\u0107eni kao tkivni adhezivi u hemostazi, zatvaranju rana i zaceljivanju anastomoza. U pankreasnoj hirurgiji, prvi izve\u0161taji o kori\u0161\u0107enju lepka u cilju smanjenja stope fistula, bili su optimisti\u010dni. Sprovedene su stoga multiple randomizirane kontrolisane studije. Studija\u00a0<em>Lillemoe<\/em>-a i sar. naro\u010dito je zanimljiva jer je kohorta bila ograni\u010dena na PD u pacijenata sa visokim rizikom za nastanak pankreasne fistule (mek pankreas, mali\u00a0<em>Wirsung<\/em>) gde su o\u010dekivane stope fistula i 20-30%. \u010cak i pod ovim uslovima, zna\u010dajna razlika i benefit od kori\u0161\u0107enja lepka nisu mogli biti uo\u010deni. Ovi rezultati u\u010dinili su da splasne prvobitni entuzijazam o upotrebi lepka u pankreasnoj hururgiji.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Rekonstrukcija \u017eu\u010dnih puteva<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Distalno od pankreatikojejunostomije, kreira se\u00a0<strong>heptikojejunostomija<\/strong>. Anastomoza se obi\u010dno \u0161ije u jednom sloju, pojedina\u010dnim apsorptivnim \u0161avovima, mada se kod \u0161irokih \u017eu\u010dnih puteva mo\u017ee koristiti i produ\u017eni \u0161av. Stentovi se retko koriste i rezervisani su samo za male iii fragilne \u017eu\u010dne vodove. Komplikacije vezane za ovu anastomozu su retke i odnose se prevashodno na fistulu, apsces ili stenozu anastomoze (dugoro\u010dno gledano). Kako je ve\u0107 re\u010deno, preoperativni stenting i dekompresija \u017eu\u010di, povezani su sa ve\u0107om stopom infektivnih komplikacija nakon bilijarne rekonstukcije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Antrektomija vs. Pilorus-preserving procedure<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Originalna \u201e<em>Whipple<\/em>-ova operacija\u201c ili\u00a0<em>Kausch<\/em>&#8211;<em>Whipple<\/em>-ova procedura kako se jo\u0161 zove, podrazumeva antrektomiju i rekonstrukciju u vidu gastrojejunosomije. Alternativa ovom pristupu je pylorus-preserving pankreatikoduodenektomija ili PPPD pri \u010demu su od resekcije po\u0161te\u0111eni pilorus i antrum a rekonstukcija se posti\u017ee duodenojejunostomijom. Zagovornici klasi\u010dne\u00a0<em>Whipple<\/em>-ove operacije smatraju da je antrektomija u onkolo\u0161kom smislu adekvatnija i da omogu\u0107ava kvalitetniju i potpuniju limfadenektomiju kao i uklanjanje pripadaju\u0107eg vezivnog, masnog i nervnog tkiva pa time pru\u017ea i ve\u0107u \u0161ansu za postizanje R0 margina resekcije. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Tako\u0111e, navode da ova procedura smanjuje rizik za nastanak postoperativnog odlo\u017eenog gastri\u010dnog pra\u017enjenja (<em>delayed gastric emptying-a<\/em>\u00a0(DGE)). Zagovornici PPPD procedure, pak, navode da o\u010duvanje antruma i pilorusa rezultira pobolj\u0161anjem u postoperativnoj nutriciji. Dalje, ovim je o\u010duvano fiziolo\u0161ko gastri\u010dno pra\u017enjenje \u0161to ima za posledicu manju stopu postgastrektomijskih sindroma kao \u0161to su gastric dumping i refluks gastritis.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Postoje samo 2 randomizirane, kontrolisane studije u kojima su pore\u0111ene klasi\u010dna DP i PPPD, jedna iz \u0160vajcarske i druga iz Holandije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Generalno, obe studije su pokazale da su ove dve operacije podjednako adekvatne u mnogim aspektima. Sa onkolo\u0161ke ta\u010dke gledi\u0161ta, stope R0 resekcija su bili veoma sli\u010dne me\u0111u grupama a srednja du\u017eina pre\u017eivljavanja gotovo identi\u010dna. Tako\u0111e, nije bilo zna\u010dajne razlike u kvalitetu limfadenektomije izme\u0111u ove dve procedure. Tako rezultati jedne randomizirane kontrolisane studije iz US, saop\u0161tavaju da se pri klasi\u010dnoj\u00a0<em>Whipple<\/em>-ovoj operaciji, zahvaljuju\u0107i distalnoj gastrektomiji, dobije u proseku svega 4 limfna nodusa vi\u0161e a metastaze u tim limfnim nodusima su prisutne u samo 5% slu\u010dajeva.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Grupa iz Holandije nije na\u0161la zna\u010dajnu razliku u trajanju operativnog zahvata, gubitku krvi, broju bolni\u010dkih dana, morbiditetu i mortalitetu izme\u0111u navedenih grupa. Za razliku od Holandske studije, studija iz \u0160vajcarske je do\u0161la do rezultata koji govore u prilog PPPD i to sa statisti\u010dkom zna\u010dajno\u0161\u0107u a u odnosu na trajanje hirur\u0161kog zahvata, gubitka krvi i potrebom za nadoknadom krvi. Ovo deluje, na prvi pogled, pomalo nelogi\u010dno s obzirom da ve\u0107ina hirurga smatra klasi\u010dnu\u00a0<em>Whipple<\/em>-ovu operaciju tehni\u010dki lak\u0161om pa mo\u017ee izgledati paradoksalno \u010dinjenica da postoji zna\u010dajna razlika u koli\u010dini izgubljene krvi izme\u0111u ove dve procedure. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Ovo se, najjednostavnije, mo\u017ee objasniti time da je u njihovoj ustanovi preferirana procedura PPPD i da su hirurzi manje vi\u010dni tehnici klasi\u010dne\u00a0<em>Whipple<\/em>-ove operacije. Kako bilo, ni ova studija nije uspela da poka\u017ee da su stope morbiditeta, mortaliteta i broj bolni\u010dkih dana ve\u0107i u grupi kojoj je ra\u0111ena\u00a0<em>Kausch-Whipple<\/em>-ova procedura.\u00a0Holandska studija na\u0161la je gotovo identi\u010dne stope DGE od oko 22%. Grupa iz \u0160vajcarske na\u0161la je DGE kod 31% pacijenata posle PPPD i kod 45% operisanih\u00a0<em>Whipple<\/em>-ovom procedurom \u0161to je daleko iznad o\u010dekivane stope DGE za klasi\u010dnog\u00a0<em>Whipple<\/em>-a. Ve\u0107ina hirurga, ipak, nalazi da je DGE \u010de\u0161\u0107i kod pacijenata posle PPPD nego posle\u00a0<em>Whipple<\/em>-ove operacije. Vi\u0161a stopa DGE u \u0160vajcarskoj studiji, verovatno je posledica du\u017ee hospitalizacije kod pacijenata operisanih klasi\u010dnom\u00a0<em>Whipple<\/em>-ovom operacijom. Mnogi hirurzi preporu\u010duju kreiranje\u00a0<em>Wietzel<\/em>-ove gastrostomije pri PPPD kao dodatnu meru za tretman DGE, omogu\u0107avaju\u0107i time i bolji komfor za pacijenta.\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Evaluacija nutritivnog statusa (<em>kompetencije<\/em>), neizbe\u017eno podrazumeva merenje telesne te\u017eine postoperativno. Ni u pogledu postoperativne TT (% TT pre bolesti) nije bilo zna\u010dajne razlike me\u0111u grupama kako prilikom otpusta iz bolnice tako i posle 2 godine od operacije. Uprkos ovim rezultatima, prou\u010davanje nutritivnog statusa kod pacijenata obolelih od raka pankreasa prili\u010dno je te\u0161ko s obzirom da ve\u0107ina pacijenata ne \u017eivi 2 godine posle operacije. Kako bilo, nikakva \u201enutritivna prednost\u201c PPPD u odnosu na klasi\u010dnu\u00a0<em>Whipple<\/em>-ovu operaciju nije na\u0111ena.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U zaklju\u010dku mo\u017eemo re\u0107i da su PPPD i\u00a0<em>Whipple<\/em>-ova operacija jednako adekvatne hirur\u0161ke procedure. U prisustvu maligne bolesti, mnogi hirurzi \u0107e se i dalje pre odlu\u010diti za Whipple-ovu operaciju. Pozitivna margina na duodenumu je re\u0161iv problem i kada postoji sumnja treba primeniti ex-tempore analizu i u slu\u010daju potrebe konvertovati PPPD u\u00a0<em>Whipple<\/em>-a. Ukoliko postoji invazija \u017eeluca ili proksimalnog duodenuma, makroskopski uve\u0107ane peripilori\u010dne (infrapilori\u010dne) lgl ili ishemija ostatka duodenuma (retko), PPPD je kontraindikovana. U ostalim slu\u010dajevima mo\u017ee se uvek uraditi PPPD i ona danas postaje standard u le\u010denju karcinoma glave pankreasa.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>KOMPLIKACIJE<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Ukupni morbiditet<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Perioperativni mortalitet kod ove operacije danas iznosi manje od 5% u specijalizovanim centrima i to uglavnom izme\u0111u 2 i 3%. Ovo predstavlja izuzetno dostignu\u0107e i veliki napredak koji je ostvaren na polju hirurgije raka pankreasa u proteklih nekoliko decenija.\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Uprkos relativno niskom mortalitetu, stopa morbiditeta i dalje je ostala signifikantna, kre\u0107u\u0107i se u opsegu od 33 do 47% gde u ve\u0107ini serija ona iznosi oko 40%. Veliki broj potencijalnih komplikacija mo\u017ee sa javiti nakon ovako tehni\u010dki zahtevne procedure i mnoge od njih nisu u direktnoj vezi sa samom operacijom pankreasa. Komplikacije u vezi sa intervencijom na pankreasu (fistula, DGE, intraabd. apsces i reoperacija) kre\u0107u se od 20-30%. Prose\u010dna broj postoperativnih bolni\u010dkih dana nakon\u00a0<em>Whipple<\/em>-ove operacije iznosi 10-14 dana za nekomplikovane slu\u010dajeve a 14-21 dan za slu\u010dajeve sa komplikacijama. U nastavku teksta bi\u0107e re\u010di o dvema naj\u010de\u0161\u0107im komplikacijama, pankreasnoj fistuli i DGE.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Pankreasna fistula<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Za ovu komplikaciju se slobodno mo\u017ee re\u0107i da je Ahilova tetiva\u00a0<em>Whipple<\/em>-ove operacije. Pankreasna fistula pove\u0107ava i ukupni morbiditet nakon\u00a0<em>Whipple<\/em>-ove operacije, dovode\u0107i do drugih infektivnih komplikacija (infekcija rane, apsces), odlaganja po\u010detka unosa hrane\u00a0<em>per os<\/em>, pove\u0107anja broja bolni\u010dkih dana i ponekad reoperacije. Treba re\u0107i da, uprkos nekada\u0161njim stavovima, pankreasne fistule danas vi\u0161e nisu udru\u017eene sa pove\u0107anom stopom mortaliteta. U velikoj seriji od 2644 pacijenta, objavljenoj 1991 godine, analizirane su stope fistula u zavisnosti od primarne dijagnoze. Tako je na\u0111eno da je najni\u017ea stopa fistula kod hroni\u010dnog pankreatitisa od 5%, 12% kod karcinoma pankreasa, 15% kod ampularnog karcinoma i 33% za karcinom distalnog holedoha.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Definicija pankreasne fistule ostaje kontroverza i pore\u0111enje razli\u010ditih rezultata mo\u017ee biti veoma te\u0161ko. Me\u0111unarodna Grupa Pankreasnih Hirurga odr\u017eala je sastanak na kome je probala da formuli\u0161e jedinstvenu, za sve prihvatljivu, definiciju pankreasne fistule i ona glasi da je pankreasna fistula nemogu\u0107nost zaceljivanja \/ zatvaranja pankreatiko-jejuno anastmoze ili parenhimalno curenje nevezano direktno za anastmozu koje rezultira curenjem na dren nakon 3. postoperativnog dana sa sadr\u017eajem amilaza 3x ve\u0107im od njihove normalne vrednosti u serumu. Pojedini autori, ipak, dodaju da treba uzeti u obzir i koli\u010dinu te\u010dnosti u drenu pa tako treba dodati da bi produkcija te\u010dnosti na dren, bogate u amilazama, morala iznositi najmanje 30ml\/dan da bi se mogla okvalifikovati kao pankreasna fistula.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U velikim serijama, danas, stope fistula se kre\u0107u od 2-12%. Ovi podaci govore u prilog prihvatljive stope fistula od 5-10% nakod DP ali u slu\u010dajevima gde je tkivo pankreasa \u010dvrste konzistencije a pankreasni vod \u0161irok. Ovo se ne odnosi na pacijente sa mekim pankreasom i malim\u00a0<em>Wirsung<\/em>-ovim kanalom kod kojih se fistule javljaju i u 20-30% slu\u010dajeva.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U velikoj ve\u0107ini slu\u010dajeva, fistule se tretiraju konzervativno. Okosnice neoperativnog tretmana su \u0161iroka i adekvatna\u00a0<strong>drena\u017ea<\/strong>, primena\u00a0<strong>okreotida<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>totalna parenteralna nutricija<\/strong>. Drenovi plasirani intraoperativno obi\u010dno su dovoljni ali ponekad mo\u017ee biti neophodna primena i interventno-radiolo\u0161kih metoda (katetera) ako su prisutne kolekcije koje se ne mogu druga\u010dije drenirati. Sna\u017ena antibiotska terapija je neophodna mera potpore ukoliko postoje znaci infekcije. Druge mere, kao \u0161to su supstitucija pankreasnim enzimima u cilju \u201eodmaranja pankreasa\u201c, se nisu pokazale uvek korisnim. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Primena okreotida (sandostatin) u prevenciji i terapiji postoperativnih pankreasnih fistula, detaljno je i opse\u017eno ispitivana u brojnim randomiziranim, kontrolisanim studijama. Kao \u0161to je poznato, okreotid (sandostatin) je sinteti\u010dki analog somatostatina koji je inhibitor sekretornih funkcija pankreasa. Inicijalno, klini\u010dke studije su sprovedene u Evropi i njihovi rezultati su jasno potvrdili efikasnost okreotida u prevenciji nastanka fistula kao i\/ili smanjenju stope postoperativnog morbiditeta. Potonje studije iz US, imale su pote\u0161ko\u0107e u ponavljanju ovakvih rezultata.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Uprkos adekvatnom konzervativnom tretmanu, kod nekih pacijenata ne dolazi do pobolj\u0161anja stanja i oni se klini\u010dki mogu dalje komplikovati i pogor\u0161avati. Kada se iscrpu sve mere konzervativnog tretmana, indikovana je reoperacija.\u00a0<strong>Reoperacija<\/strong>\u00a0obi\u010dno podrazumeva lava\u017eu i \u201eopravku\u201c mesta curenja uz peripankreasnu drena\u017eu. Druge opcije su konverzija PJA u PGA ili konverzija u\u00a0<em>Roux-en-Y<\/em>\u00a0PJA i kona\u010dno totalna pankreatektomija. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Stopa reoperacija varira od 10-55%.\u00a0<em>Cullen<\/em>\u00a0i sar. objavili su da je kod 15% njihovih pacijenata ra\u0111ena hirur\u0161ka reintervencija od \u010dega je kod 6% ura\u0111ena totalizacija pankreatektomije a 8% je nakon relaparotomije umrlo zbog komplikacija vezanih direktno za pankreasnu fistulu. U studiji\u00a0<em>Oussoultzoglou<\/em>\u00a0i sar., 52,9% pacijenata sa fistulom je zahtevalo reoperaciju u grupi sa PJA sa mortalitetom od 22,2% dok je u grupi sa PGA, broj reoperisanih pacijenata bio znatno manji. Smatra se da totalizacija pankreatektomije mo\u017ee spasiti oko 50% pacijenata.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Odlo\u017eeno gastri\u010dno pra\u017enjenje<\/strong>\u00a0(<em>\u201edelayed gastric emptying\u201c-DGE<\/em>)<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Pokazano je da je stopa DGE, nakon\u00a0<em>Whipple<\/em>-ove operacije, od 7-16%. U mnogim velikim serijama, DGE je naj\u010de\u0161\u0107a komplikacija nakon DP. Kao i u slu\u010daju pankreasne fistule, op\u0161te prihva\u0107ena definicija DGE nije dugo postojala. Danas je prihva\u0107ena jedinstvena definicija DGE i ona podrazumeva \u201enedostatak zna\u010dajnog oralnog unosa vi\u0161e od 14 postoperativnih dana (zbog perzistentne nauzeje i povra\u0107anja), koji zahteva postavljanje enteralnog tubusa ili TPN (totalne parenteralne ishrane).<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Obja\u0161njenja etiopatogeneze DGE su razli\u010dita. Neki autori tvrde da je ono posledica uklanjanja duodenalnog\u00a0<em>pacemake<\/em>r-a tokom DP. Uobi\u010dajeno se smatra da je stopa DGE ve\u0107a nakon PPPD nago\u00a0<em>Whipple<\/em>-ove operacije. Drugi smatraju da je DGE znak prisustva neke druge intraabdominalne komplikacije, kao \u0161to je apsces ili fistula. U svakom slu\u010daju, DGE produ\u017eava bolni\u010dko le\u010denje i izla\u017ee pacijenta potencijalnim komplikacijama TPN-a.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Kada se utvrdi da postoji DGE, tretman je slo\u017een i multifaktorijalan. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Dekompresija \u017eeluca je imperativ kod pacijenata sa \u010destim povra\u0107anjem, preveniraju\u0107i aspiraciju \u017eeluda\u010dnog sadr\u017eaja i omogu\u0107avaju\u0107i ve\u0107i komfor pacijentu. \u010cesto je samo du\u017ee ostavljanje NG sonde dovoljno da se funkcija digestivnog trakta oporavi. Prokinetici su, tako\u0111e, od koristi u tretmanu DGE i\u00a0metoklopramid\u00a0spada u strategiju prve linije za le\u010denje ove komplikacije. Drugi va\u017ean agens je\u00a0eritromicin, agonist motilina. U randomiziranoj kontrolisanoj studiji, pokazano je da eritromicin znatno sni\u017eava stopu DGE, nakon DP, i to sa 30 na 19%.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">DGE se, tako\u0111e, mo\u017ee javiti kao posledica mehani\u010dkog su\u017eenja GEA ili DEA. Neki hirurzi su na\u0161li da intraoperativna dilatacija pilorusa i duodenuma tokom PPPD, mo\u017ee smanjiti stopu DGE. Endoskopska dilatacija stenoze anastomoze se mo\u017ee izvesti postoperativno, fluoroskopski kontrolisanim balon kateterom.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">DGE ima direktan uticaj na postoperativni nutritivni status. Slaba nutricija mo\u017ee dovesti do drugih komplikacija, naro\u010dito sa uticajem na zaceljivanje i imunski status. Stoga je adekvatni kalorijski unos od prvorazrednog zna\u010daja. Kad god je to mogu\u0107e, prednost treba dati enteralnom unosu u odnosu na TPN, zbog bolje kalorijske apsorpcije i bioraspolo\u017eivosti. Enteralni unos zahteva plasiranje nazojejunalnog ili gastrojejunalnog tubusa. Ovaj poslednji se mo\u017ee profilakti\u010dki postavljati kod starijih pacijenata u cilju br\u017eeg oporavka i otpusta iz bolnice.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Na kraju, rezistentni DGE, mo\u017ee zahtevati TPN. Savremene TPN formule, uklju\u010duju suplementaciju lipidima \u0161to se pokazalo efikasnim u odr\u017eavanju adekvatnog nutritivnog balansa. Uvo\u0111enje TPN (katetera) se mora raditi veoma pa\u017eljivo kako bi se izbegle udru\u017eene komplikacije. Danas je upotreba, periferno plasiranog, centralnog katetera, znatno smanjila incidencu komplikacija kao \u0161to je pneumotoraks. Vo\u0111enje o asepti\u010dnosti instrumenata i postupka od neprocenjivog je zna\u010daja za prevenciju sepse.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">DGE se gotovo uvek mo\u017ee re\u0161iti konzervativno mada je nekada potrebno i nekoliko nedelja da se stanje digestivnog trakta normalizuje. Reoperacija je veoma retko potrebna.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Krvarenje<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Vode\u0107i uzrok hitne reoperacije je postoperativno krvarenje koje se javlja kod 5-16% pacijenata nakon PD. Krvarenje se mo\u017ee javiti odlo\u017eeno (vi\u0161e od 24 \u010dasa nakon operacije) kada je, obi\u010dno, u vezi sa curenjem na PJA i konsekventnom erozijom krvnih sudova ili kao rano (manje od 24 \u010dasa nakon operacije) koje je, naj\u010de\u0161\u0107e, posledica neadekvatne hemostaze.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Rano postoperativno krvarenje.<\/strong>\u00a0Rano postoperativno krvarenje, naj\u010de\u0161\u0107e je posledica neadekvatne hemostaze pri prvoj operaciji i mo\u017ee se podeliti na\u00a0<em>ekstraluminalno<\/em>\u00a0(u trbu\u0161nu duplju) i\u00a0<em>intraluminalno<\/em>\u00a0(u gastrointestinalni trakt). Razli\u010dite tehni\u010dke manjkavosti u radu mogu biti uzrok ranog postoperativnog krvarenja, bez obzira na njegovo mesto, kao \u0161to su veliki razmak izme\u0111u \u0161avova, nekompletni transfikascioni \u0161avovi ili spad ligatura. Treba imati u vidu postoperativno popu\u0161tanje vazospazma malih krvnih sudova koji predstavljau potencijalno, prikriveno mesto krvarenja. Naj\u010de\u0161\u0107e mesto krvarenja (vi\u0161e od 50%) su manje pritoke portne vene koje se podvezuju kako bi se portna vena u potpunosti mogla odvojiti od pankreasa a time i SMA od uncinatnog nastavka.\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Najbolji na\u010din prevencije ranog postoperativnog krvarenja je dobra operativna tehnika i besprekorna hemostaza. Popu\u0161tanje vazospazma malih krvnih sudova na resekcijskoj plohi pankreasa, udaljenost izme\u0111u \u0161avova ve\u0107a od 3-4mm i lo\u0161a anatomska apozicija (<em>aproksimacija<\/em>) slojeva sa neuklju\u010divanjem submukoze jejunuma ili \u017eeluca u \u0161avnu liniju, mogu biti uzrok ranog postoperativnog krvarenja sa \u0161avnih anastomotskih linija PJA ili PGA. Stres ulkus i erozije \u017eeluca treba inhibirati peroperativnom administracijom inhibitora protonske pumpe. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Dalje, veliki krvni sudovi poput\u00a0<em>aa.gastroduodenales<\/em>\u00a0i\u00a0<em>aa.pancreaticoduodenales inferior<\/em>, moraju se sigurno transfiksirati. Treba rutinski pregledati regiju oko gornjih mezenteri\u010dnih sudova i portne vene odakle je pankreas odvojen pre zapo\u010dinjanja kreiranja PJA. Tako\u0111e, treba obratiti pa\u017enju na oblast ispod mezenteri\u010dnih sudova, odakle se duodenojejunalna fleksura mobili\u0161e i resecira zbog mogu\u0107eg krvarenja iz sudova koji direktno komuniciraju sa gornjim mezenteri\u010dnim sudovima i proksimalnim jejunalnim mezenterijumom. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Ovo zato \u0161to jejunalna vijuga, dovedena u desni gornji kvadrant abdomena kroz mezokolona, radi kreiranja anastomoze, ote\u017eava inspekciju ovih zona kada je kreirana PJA. U jednoj velikoj Nema\u010dkoj seriji, od Oktobra 2001 do Marta 2005 godine, 458 pacijenata je podvrgnuto DP. Osam pacijenata (1,7%) je relaparotomirano zbog ranog postoperativnog krvarenja sa anastomoze. U grupi reoperisanih nije bilo umrlih.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Odlo\u017eeno postoperativno krvarenje.\u00a0<\/strong>Ovaj tip postoperativnog krvarenja je te\u0161ko definisati jer su razli\u010diti autori koristili razli\u010dite definicije. Neki odlo\u017eenim krvarenjem smatraju krvarenje nastalo posle petog a drugi krvarenje nastalo najranije sedmog postoperativnog dana. Danas je ve\u0107ina autora saglasna de se odlo\u017eeno postoperativno krvarenje defini\u0161e kao krvarenje nastalo posle 24 \u010dasa od hirur\u0161kog zahvata.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Dalje, nema konsenzusa o tome \u0161ta se mo\u017ee ozna\u010diti kao masivno krvarenje. Neki prihvataju stav da su to pacijenti koji su imali pad Hgb ve\u0107i od 2g\/dL sa hemodinamskom nestabilno\u0161\u0107u te pacijenti koji zahtevaju vi\u0161e od 2 jedinice transfuzije krvi. Drugi autori defini\u0161u masivno krvarenje kao ono koje zahteva najmanje 4-6 jedinica transfuzije krvi za 24 \u010dasa. Kako bilo, u jednom se sve definicije i autori sla\u017eu a to je da je ovo te\u0161ka i \u010desto \u017eivotno ugro\u017eavaju\u0107a komplikacija sa zna\u010dajnom stopom mortaliteta za razliku od ranog postoperativnog krvarenja.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U razli\u010ditim serijama incidenca krvarenja nakon PD, kre\u0107e se od 2-12%. U ovim studijama, incidencije ranog i odlo\u017eenog postoperativnog krvarenja, naj\u010de\u0161\u0107e nisu razmatrane zasebno.\u00a0<em>Choi<\/em> i sar. imali su incidencu od 4,4% odlo\u017eenog krvarenja nakon PD na seriji od 500 pacijenata, defini\u0161u\u0107i odlo\u017eeno krvarenje kao krvarenje nastalo od 5-tog dana operacije a da je pri tome dato vi\u0161e od 2 jedinice transfuzije. \u017e.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Druga velika serija iz US je na 218 pacijenata kojima je ura\u0111ena PD, prijavila ukupnu stopu krvarenja od 20,2% od \u010dega su 9% \u010dinila odlo\u017eena krvarenja u koja su svrstana sva krvarenja nastala posle 24 \u010dasa od operacije. U multicentri\u010dnoj studiji iz Holandije, incidencija odlo\u017eenog krvarenja iznosila je od 2,3 do 3,2%. Uo\u010dljivo je da je poseldnjih godina prisutna tendencija pada u\u010destalosti odlo\u017eenih krvarenja, verovatno zbog boljeg tretiranja pankreasnog curenja i sepse kao komplikacije PD-a.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Izvor odlo\u017eenog krvarenja mogu biti erodirane peripankreati\u010dne arterije, patrljak pankreasa, isprekidane \u0161avne linije, marginalne ulceracije, erozije \u017eeluca i zidovi apscesnih \u0161upljina.\u00a0<em>Pseudoaneurizme<\/em>\u00a0kao posledice erozije zida velikih arterijskih krvnih sudova, naj\u010de\u0161\u0107e gastroduodenalne i hepati\u010dne arterije, mogu, tako\u0111e, biti uzrok odlo\u017eenog masivnog krvarenja. Naj\u010de\u0161\u0107i uzrok odlo\u017eenog krvarenja je disrupcija PJA (vi\u0161e od 60%), zatim krvarenje iz pankreasnog patrljka i erodiranog patrljka GDA.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Odlo\u017eeno krvarenje nakon PD, klasi\u010dno se povezuje sa curenjem sa PJA. Enzimi pankreasnog soka koji curi (naro\u010dito elastaze), bivaju aktivirani i dovode do slabljenja zida okolnih arterija kao i nagrizanja ligatura. Proboj arterijskog zida, obi\u010dno, nije veliki i zbog bliskog odnosa sa okolnim strukturama, mo\u017ee se formirati pseudoaneurizma koja u bilo kom trenutku mo\u017ee dat masivno krvarenje sa mogu\u0107no\u0161\u0107u iskrvarenja. Ovo inicijalno, \u201e<em>sentinel<\/em>\u00a0krvarenje\u201c je malo po koli\u010dini i obi\u010dno spontano prestaje a prethodi velikom krvarenju nekoliko \u010dasova do vi\u0161e dana. Uobi\u010dajena mesta takve vrste krvarenja su patrljak GDA, hepati\u010dne arterije, SMA i lijenalna arterija i njene grane.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Postoji nekoliko faktora rizika na nastanak odlo\u017eenog krvarenja nakon PD i to su stepen \u017eutice (poreme\u0107aji koagulacionog statusa), ekstenzivna limfonodalna disekcija (\u201eogoljene\u201c arterije), mek pankreas (ve\u0107a produkcija pankreasnog soka), PJA (PGA ne aktivira pankreasni sok), PJA curenje, HJA curenje i intraabdominalne kolekcije i apscesi.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Mere za zbrinjavanje odlo\u017eenog postoperativnog krvarenja su one op\u0161te, dobro poznate i specifi\u010dne, uklju\u010duju inicijalno endoskopiju i sklerozaciju ili sa zagrejanim sondama, ukoliko se identifikuje mesto krvarenja, mere koje se ina\u010de primenjuju kod krvarenja iz GIT-a (NG-sonda i lava\u017ea, inhibitori protonske pumpe i somatostatin). Intraabdominalno krvarenje treba potvrditi angiografijom i CT (ako je potrebno) i ono se mo\u017ee re\u0161avati transarterijskom intervencijiom ili hirurgijom. U transarterijske intervencije spadaju transarterijska embolizacija i alternativne interventne tehnike za pseudoaneurizme. Transarterijska embolizacija je, u selektiranim serijama, bila efikasna u 63 do 85%. Najvi\u0161e uspeha se postiglo sa tretiranjem pseudoaneurizmi.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Velika ve\u0107ina ovih krvarenja i danas se definitivno re\u0161ava hirur\u0161kim putem. Hirur\u0161ki zahvat pru\u017ea dvostruku mogu\u0107nost a to su kontrola krvarenja i tretman sepse. Indikacije za hirur\u0161ku reintervenciju su masivno krvarenje i signifikantna intraabdominalna sepsa povezana sa krvarenjem. Osnovni hirur\u0161ki principi su hemostaza i \u0161iroka drena\u017ea. Ukoliko je prisutna disrupcija PJA, imamo slede\u0107e mogu\u0107nosti: resuturu, dezanastomozu sa zatvaranjem vijuge jejunuma i obezbe\u0111ivanjem drena\u017ee pankreasnog kanala i totalizaciju pankreatektomije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Odlo\u017eeno krvarenje nakon PD, udru\u017eeno je sa visokim stopama mortaliteta i to od 15 do 56%.\u00a0Evidentno je krvarenje va\u017ean prediktor prognoze i mortaliteta u pacijenata sa PJA curenjem. Uzroci smrti naj\u010de\u0161\u0107e su masivna hemoragija sa iskrvarenjem, septikemija i MOF kao i ishemija jetre i jetrina insuficijencija.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>EKSTENZIVNA RADIKALNA HIRURGIJA U LE\u010cENJU KARCINOMA PANKREASA<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Vi\u0161e se ne mo\u017ee sumnjati u to da je hirur\u0161ko le\u010denje raka pankreasa jedino koje mo\u017ee zna\u010dajno produ\u017eiti pre\u017eivljavanje. Jedna randomizirana, multicentri\u010dna studija definitivno je potrdila superiornost hirur\u0161kog le\u010denja u odnosu na druge modalitete le\u010denja. Srednje pre\u017eivljavanje nakon resekcije iznosi 14,3 meseci a pacijenti koji se ne podvrgnu hirur\u0161kom le\u010denju umiru unutar 4,9 meseci od trenutka postavljanja dijagnoze dok su 10-30% \u201epravi pre\u017eivevli nakon 5 god.\u201c.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Karcinom glave pankreasa je na\u010de\u0161\u0107i periampularni karcinom i \u010dini oko 60% svih tumora koji nastaju u ovoj anatomskoj regiji. Slede, po opadaju\u0107oj u\u010destalosti, karcinom\u00a0<em>Vater<\/em>-ove ampule (20%), karcinom distalnog holedoha (10%) i karcinom duodenuma (10%). I dok je kod karcinoma glave pankreasa, 5-godi\u0161nje pre\u017eivljavanje jedva 25% u najve\u0107im specijalizovanim centrima, za adenokarcinom duodenuma ono u pojedinim serijama iznosi i preko 80%. Ve\u0107e 5-godi\u0161nje pre\u017eivljavanje kod karcinoma glave pankreasa, vi\u0161e od 40%, zapa\u017eeno je samo u pacijenata bez metastaza u lgl (N0) kojih je, kao \u0161to je poznato, u vreme postavljanja dijagnoze, vrlo malo. U jednoj studiji je pokazano da \u010dak 75% pacijenata koji su u stadijumu I bolesti, imaju mikrometa bar u jednoj lgl u vreme operacije. S druge strane, stopa recidiva ovog karcinoma je ekstremno visoka i iznosi preko 80%. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Zbog svega navedenog, jasno je da je R0 resekcija najva\u017eniji pojedina\u010dni faktor u determinisanju dugoro\u010dnog ishoda kod pacijenata sa karcinomom glave pankreasa. Zato su, proteklih decenija, \u010dinjeni veliki i brojni napori u smislu pove\u0107avanja radikalnosti PD, ne bi li se, po svaku cenu, obezbedile \u201e<em>tumor<\/em>&#8211;<em>free<\/em>\u201c hirur\u0161ke margine tj. R0 resekcioni status. Tako su razvijene tehnike radikalne resekcije karcinoma pankreasa koje uklju\u010duju ekstenzivnu limfonodalnu disekciju (ELND), resekciju portne i mezenteri\u010dne vene, multivisceralne resekcije pa \u010dak i arterijske resekcije<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Ekstenzivna limfadenektomija<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Cela ideja ekstenzivne limfadenektomije zasniva se na \u010dinjenici da se metastaze u limfnim nodusima mogu javiti i izvan polja standardne resekcije. \u010cak i kod malih karcinoma, paraaortalne lgl, izme\u0111u\u00a0<em>truncusa coelicus<\/em>-a i ishodi\u0161ta IMA, \u010desto sadr\u017ee metastaze. Zato su\u00a0<em>Nagakawa<\/em>\u00a0i sar. savetovali da ove lgl treba uklanjati\u00a0<em>en bloc<\/em>\u00a0pri radikalnoj resekciji. Ova ideja je za\u010dela \u010ditav jedan pokret me\u0111u japanskim hirurzima koji su prihvatili ideju ekstenzivne limfadenektomije. Nekoliko grupa je objavilo sli\u010dne stope morbiditeta i mortaliteta ali bolje pre\u017eivljavanje nakon ekstenzivnih procedura u pore\u0111enju sa standardnom DP. Ipak, ovo su bile sve retrospektivne, nerandomizirane studije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">\u0160ta zapravo zna\u010di \u201eekstenzivna limfadenektomija\u201c, dugo je bilo predmet debate me\u0111u hirurzima, najvi\u0161e zbog razli\u010dite i neujedna\u010dene terminologije u literaturi. U poku\u0161aju objektivizacije ovog problema, veliki doporinos je dala konzenzus konferencija o hirur\u0161kom le\u010denju pankreasnog karcinoma, odr\u017eana u\u00a0<em>Castelfranco-Veneto<\/em>\u00a0u Italiji, 1998 godine. Na ovom sastanku standardizovane su definicije razli\u010ditih stepena limfadenektomije, koriste\u0107i JPS pravila o ozna\u010davanju lgl koje treba ukloniti tokom razli\u010ditih procedura. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Tako su ustanovljena tri stepena radikalnosti za DP i to su\u00a0<strong>standardna<\/strong>,\u00a0<strong>radikalna<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>ekstenzivna radikalna<\/strong>\u00a0procedura u zavisnosti od grupa lgl i okolnih tkivno-vaskularnih struktura koje bivaju uklonjene tokom resekcije. Za karcinome tela i repa, procedure su ozna\u010dene kao standardna i radikalna. Smatralo se da \u0107e ova standardizacija hirur\u0161kih procedura, omogu\u0107iti lak\u0161e pore\u0111enje rezultata razli\u010ditih centara u svetu.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Izme\u0111u 1988 i 1999, objavljeno je 8 retrospektivnih studija o ekstenzivnosti limfadenektomije kod PD. Podaci o pre\u017eivljavanju su vrlo heterogeni uz neznatne razlike u stopama morbiditeta i mortaliteta. Svega 2 studije su obra\u0111ivale i stope morbiditeta a ostallih 5 samo stope perioperativnog mortaliteta. Nakon objavljenih rezultata 2 studije\u00a0<em>Ishikawa<\/em>-e i\u00a0<em>Manabe<\/em>-a, koji su bili zagovornici ekstenzivnih PD-a, ekstenzivna limfonodalna disekcija postala je trend me\u0111u japanskim hirurzima krajem 80-tih i 90-tih godina.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> U ovim studijama, stope pre\u017eivljavanja bile su zna\u010dajno vi\u0161e u grupama pacijenata kod kojih su ra\u0111ene ekstenzivne limfadenektomije. Interesantno je da je u ovim grupama pacijenata bilo onih sa vi\u0161egodi\u0161njim pre\u017eivljavanjem dok od onih sa standardnom limfadenektomijom gotovo niko nije pre\u017eiveo 5 godina od operacije. Treba re\u0107i da je totalna pankreatektomija (TP) bila hirur\u0161ka procedura u znatnog broja pacijenata, \u0161to je moglo imati uticaja na ishod le\u010denja. Ipak, najve\u0107e retrospektivne studije koje su zajedno obuhvatile 1330 pacijenata, nisu uspele da ponove ove rezultate; 1- i 3-godi\u0161nje pre\u017eivljavanje su bili vrlo sli\u010dni u grupama sa standardnom odnosno ekstenzivnom LN disekcijom dok stope morbiditeta i mortaliteta nisu prikazane. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Studija\u00a0<em>Kawarade<\/em>\u00a0i sar. bila je jedina u kojoj su rezultati bili sli\u010dni kao u studijama\u00a0<em>Ishikawa<\/em>-e i\u00a0<em>Manabe<\/em>-a. Ipak, treba re\u0107i da su pacijenti operisani standardnom procedurom, operisani u periodu izme\u0111u 1976 i 1981 dok su ekstenzivne limfadenektomije ra\u0111ene od 1981 do 1993. Stoga ova razlika u rezultatima u korist ELND mo\u017ee biti posledica jednostavno bolje i unapre\u0111ene hirur\u0161ke tehnike postoperativnog monitoringa. Dakle, iz rezultata ovih retrospektivnih studija se ne mo\u017ee zaklju\u010diti da ELND nudi zna\u010dajan benefit u smislu pre\u017eivljavanja pacijenata operisanih zbog karcinoma glave pankreasa.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">\u0160est prospektivnih nerandomiziranih studija je objavljeno na ovu temu. Prospektivna studija\u00a0<em>Henne-Bruns<\/em>-a i sar., na primer, nije pokazala zna\u010dajnu razliku u stopama mortaliteta niti dugoro\u010dnom pre\u017eivljavanju izme\u0111u grupa sa SLND i ELND. \u0160tavi\u0161e, uo\u010den je trend ka boljem ishodu u grupi sa standardnom limfadenektomijom. Ovo je mo\u017eda stoga \u0161to je ekstenzivna limfadenektomija ra\u0111ena kod pacijenata sa tumorima u uznapredovalom stadijumu. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Dalje, esktenzivna limfadenektomija je udru\u017eena sa vi\u0161om stopom komplikacija u smislu te\u0161kih dijareja u ranom postoperativnom periodu.\u00a0<em>Gazzaniga<\/em>\u00a0i sar. su, u studiji iz 2001, pokazali da su stope morbiditeta, mortaliteta i dugogodi\u0161njeg pre\u017eivljavanja, gotovo iste nakon starndardne odnosno ekstenzivne limfadenektomije. Studije\u00a0<em>Popiela<\/em>-e i sar. i\u00a0<em>Capussotti<\/em>-ja i sar., tako\u0111e potvrdile su rezultate prethodnih studija u smislu pore\u0111enja standardnih i ekstenzivnih procedura. Treba re\u0107i da je kod nodus-negativnih pacijenata (N0), ekstenzivna limfadenektomija popravila 5-godi\u0161nje pre\u017eivljavanje. O\u010dekivano, broj uklonjenih lgl, bio je zna\u010dajno ve\u0107i u grupama sa ekstenzivnom limfadenektomijom.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">\u00a0Ekstenzivna limfadenektomija sa sobom je, o\u010dekivano, nosila znatno ve\u0107i broj uklonjenih lgl (36 vs.15) dok su stope morbiditeta i mortaliteta bile sli\u010dne. Nije zapa\u017eena zna\u010dajna razlika u 1-, 3- i 5-godi\u0161njem pre\u017eivljavanju me\u0111u grupama. Treba jo\u0161 dodati da su 4 meseca nakon operacije dijareje znatno u\u010destale a crevna kontrola i spolja\u0161nji, \u00a0lo\u0161iji u grupi sa ELND. U svojoj multicentri\u010dnoj studiji,\u00a0<em>Nimura<\/em>-e i sar. do\u0161li su do sli\u010dnih rezultata sa sli\u010dnim stopama mortaliteta i pre\u017eivljavanja me\u0111u grupama ali znatno ve\u0107im morbiditetom koji se uglavnom odnosio na te\u0161ke dijareje u oko 48% pacijenata. Broj uklonjenih lgl varira me\u0111u razli\u010ditim studijama ne samo izme\u0111u dve pore\u0111ene procedure ve\u0107 i u okviru iste ali me\u0111u razli\u010ditim autorima. Pa su tako\u00a0<em>Nimura<\/em>\u00a0i sar., pri svojim ELND uklanjali gotovo 2 puta vi\u0161e lgl nego\u00a0<em>Pedrazzoli<\/em>-jeva grupa pri istoj operaciji \u0161to ne pokazuje samo razlike u hirur\u0161koj tehnici ve\u0107 i u patohistolo\u0161kim nalazima.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U zaklju\u010dku mo\u017eemo re\u0107i da nijedna randomizirana kontrolisana studija, izuzev retrospektivne analize podgrupa u studiji\u00a0<em>Pedrazzoli<\/em>-ja, nije uspela da poka\u017ee benefit pre\u017eivljavanja od ekstenzivne limfadenektomije, dok je stopa morbiditeta (dijareja i DGE) imala tendenciju rasta kod ovih procedura. Kako\u00a0<em>Yeo<\/em>, tako i\u00a0<em>Farnell<\/em>\u00a0u svojim studijama isti\u010du lo\u0161iji kvalitet \u017eivota kod pacijenata nakon ekstenzivnih procedura i to najvi\u0161e zbog postoperativnih dijereja sa posledi\u010dnim nastankom malnutricije. Stope morbiditeta i mortaliteta kod ELND su, u najboljem slu\u010daju, pribli\u017ene onim kod standardnih operacija. Zbog svega navedenog, smatrase da standardna procedura za karcinome glave pankreasa treba da bude PPDP bez ekstenzivne limfadenektomije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Resekcija krvnih sudova<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Pre nekoliko decenija,\u00a0<em>Fortner<\/em>\u00a0je do\u0161ao do zaklju\u010dka da bi pove\u0107anje radikalnosti resekcionih procedura moglo rezultirati produ\u017eenim pre\u017eivljavanjem, naro\u010dito kod onih tumora koji pokazuju invaziju PV ili SMV te da se u tom slu\u010daju treba raditi\u00a0<em>en<\/em>\u00a0<em>bloc<\/em>\u00a0resekcija zahva\u0107enih krvnih sudova. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Randomizirana evaluacija ovakih slu\u010dajeva je dosta te\u0161ka i jasno je da me\u0111u hirurzima postoje razli\u010dite interpretacije onoga \u0161to nazivamo adherentnim odnosno infiltrativnim rastom tumora. Do danas nije sprovedena randomizirana studija koja bi evaluirala ovaj problem.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Skorie objavljen sistematizovani pregled, obuhvatio je 52 rada sa ukupno 6333 pacijenata koji su podvrgnuti resekciji zbog karcinoma pankreasa od kojih je kod 1646 (26%) ura\u0111ena sinhrono i PV\/SMV resekcija. Srednji broj resekcija po publikaciji iznosio je 82 od \u010dega su 23 (4-172) podvrgnuta i PV\/SMV resekciji. Procenat PV\/SMV resekcija po publikaciji iznosio je od 2 do 77% \u0161to govori o razli\u010ditosti hirur\u0161kog pristupa le\u010denja raka pankreasa u razli\u010ditim ustanovama.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U ovom pregledu, informacije o operacijama bile su dostupne u 39 studija (1334 pacijenata). Operacije su uklju\u010divale pankreatikoduodenektomiju (71%), totalnu pankreatektomiju (24%), subtotalnu pankreatektomiju (3%) i distalnu pankreatektomiju (2%). Prose\u010dno vreme trajanja operacije je bilo 513min (168-1740 min), prose\u010dni gubitak krvi 1750ml (300-26000 ml) i srednje vreme trajanja okluzije\u00a0<em>v.portae<\/em>\u00a0(<em>Pringle<\/em>-ov manevar) je iznosilo 20 min (7-302 min). Perioperativni mortalitet iznosio je 5,9% (0-33%) a postoperativni morbiditet 42% (9-78%). Invazija v. portae otkrivena je u 64% slu\u010dajeva sa resekcijom PV\/SMV, variraju\u0107i od 3 do 86% u razli\u010ditim serijama. Od pacijenata sa PV\/SMV resekcijom, meta u LN bile su prisutne u 67% slu\u010dajeva. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Pre\u017eivljavanje je iznosilo u proseku 13 meseci (1-109 meseci) nakon PV\/SMV resekcije. 1-, 3- i 5-godi\u0161nje pre\u017eivljavanje u grupi od 1351 pacijenta, podvrgnutih PV\/SMV resekciji, bilo je 50%, 18% i 8%.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U zaklju\u010dku treba re\u0107i da resekciju PV\/SMV treba raditi ako je to uslov da se postigne R0 resekcija, pogotovu \u0161to su stope mortaliteta, morbiditeta i dugogodi\u0161njeg pre\u017eivljavanja gotovo iste kao kod pacijenata kod kojih se R0 status margina mo\u017ee posti\u0107i bez venske resekcije. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">\u0160tavi\u0161e, dugogodi\u0161nje pre\u017eivljavanje kod pacijenata sa PV\/SMV resekcijom je superiorno u odnosu na pacijente koji su podvrgnuti palijativnoj proceduri. Za razliku od ovoga, tumori koji invadiraju arterije te\u0161ko se mogu ukloniti uz postizanje kurabilnosti. Iako je resekcije SMA, celija\u010dnog stabla ili hepati\u010dnih arterija tehni\u010dki mogu\u0107e uraditi, za sada nema nikakvih pokazatelja da ove procedure mogu doneti bilo kakav benefit u dugogodi\u0161njem pre\u017eivljavanju. Naprotiv, \u010dak i u specijalizovanim centrima stope morbiditeta i mortaliteta kod ovih procedura su i dalje zna\u010dajno visoke. Zbog svega navedenog, resekcije arterija se mogu i dalje smatrati eksperimentalnim pristupom i ne mogu se preporu\u010diti niti smatrati delom standardne hirur\u0161ke procedure.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Multivisceralne resekcije<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Oko 35% pacijenata se prezentuje sa lokalno uznapredovalom bole\u0161\u0107u i zahva\u0107eno\u0161\u0107u okolnih organa i struktura. Iako je vi\u0161e studija u pro\u0161losti pokazalo da ekstenzivne resekcije imaju ve\u0107e stope morbiditeta ali ne i benefit u pre\u017eivljavanju, neke skora\u0161nje publikacije pokazuju da se\u00a0<em>en bloc<\/em>\u00a0resekcije u kontinuitetu zahva\u0107enih organa, mogu izvoditi na siguran na\u010din. Tako se one mogu izvoditi sa sli\u010dnom stopom morbiditeta (35%) i mortaliteta (3%) kao i standardne resekcije. I dok je srednje vreme trajanja operacije jasno du\u017ee zbog ekstenzivnosti resekcije koja mo\u017ee obuhvatati mezokolon, kolon, nadubrege, jetru i \u017eeludac, gubitak krvi i hospital stay ne moraju biti ve\u0107i nego kod standardne procedure. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Glavni cilj je, kao i uvek, postizanje R0 resekcije. Stopa 5-godi\u0161njeg pre\u017eivljavanja je oko 16% a srednja du\u017eina pre\u017eivljavanja iznosi 26 meseci \u0161to je znatno vi\u0161e u poredjenju sa 6-9 meseci kod pacijenata kojima nije radjena resekcija. Tumori repa i tela pankreasa \u010de\u0161\u0107e zahtevaju ekstenzivnu, multiorgansku resekciju i to prvenstveno zato \u0161to se kasnije otkrivaju.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Srednje pre\u017eivljavanje u ovih pacijenata bilo je 15.9 meseci a 5- i 10-godi\u0161nje pre\u017eivljavanje iznosilo je 22% odnosno 18%.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U zaklju\u010dku se mo\u017ee re\u0107i da pacijenti podvrgnuti ekstenzivnoj resekciji zbog PDAC, imaju sli\u010dne stope dugogodi\u0161njeg pre\u017eivljavanja kao i oni sa standardnom. \u0160tavi\u0161e, oni imaju bolje stope pre\u017eivljavanja u odnosu na pacijente koji nisu resecirani ili smatrani neresektabilnim. Stoga se mo\u017ee re\u0107i da multivisceralne, ekstenzivne resekcija imaju opravdanja.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Resekcije udaljenih metastaza<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Nekoliko studija je objavljeno u protekloj deceniji na temu resekcije udaljenih metastaza, uglavnom jetrinih.\u00a0<em>Takada<\/em>\u00a0i sar. su pre vi\u0161e godina pokazali da svi pacijenti sa kombinovanom resekcijom pankreasa i metastaza u jetri, umiru unutar godinu dana i da nema pobolj\u0161anja u ishodu le\u010denja u odnosu na palijativnu hirur\u0161ku intervenciju. U jednoj studiji, evaluirano je 29 pacijenata kojima su resecirane metastaze. Srednje pre\u017eivljavanje iznosilo je svega 11.8 meseci za one sa metastazama u jetri i 12.9 meseci kod pacijenata sa peritonealnim metastazama. Zbog svega navedenog resekcije jetrinih i peritonealnih metastaza se ne mogu preporu\u010diti i ostaju sna\u017ena kontraindikacija za radikalni hirur\u0161ki zahvat.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>PALIJATIVNA PANKREATIKODUODENEKTOMIJA<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Palijativna PD-a podrazumeva uklanjanje najve\u0107eg dela tumorske mase uz makroskopski vidljiv i \u201e<em>namerno<\/em>\u201c ostavljen deo tumora (R2). Kako je status margina glavni faktor pre\u017eivljavanja nakon operacije, smatrano je da za palijativne resekcije nema nikakvog opravdanja.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Sa stanovi\u0161ta savremenih onkolo\u0161kih i dijagnosti\u010dkih opcija, palijativna PD, se ne mo\u017ee smatrati niti opravdanom niti bespotrebnom. Transekcija pankreasa odredjuje \u201eta\u010dku bez povratka\u201d hirur\u0161ke intervencije. Kod ve\u0107ine pacijenata, dijagnoza lokalne neresektabilnosti se postavlja se postavlja pre toga. Ipak, kod jednog broja pacijenata, neresektabilnost je determinisana statusom posteriorne (<em>retroperitonealne<\/em>) margine (fascija\u00a0<em>Treitz<\/em>) koji se mo\u017ee u potpunosti odrediti tek nakon kompletiranja resekcije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Stoga je retroperitonealno tkivo uz SMA, naj\u010de\u0161\u0107e uzrok mikro- ili makroskopske pozitivnosti margine. U ovoj \u201eslepoj oblasti\u201d, hirurg mora da donese klju\u010dnu odluku na osnovu intraoperativnog, imid\u017eing-nalaza i sopstvenog iskustva, da li se upustiti u poku\u0161aj kurativne resekcije ili odustati od iste. Uz najnovije dijagnosti\u010dke metode, MDCT, intraoperativnu UZ i tretiranje ovakvih pacijenata u specijalizovanim centrima od strane iskusnog hirur\u0161kog tima, ni\u0161ta od gore navedenog i dalje ne mo\u017ee dati negativnu prognosti\u010dku vrednost iznad 95% kada je u pitanju peripankreasna zahva\u0107enost krvnih sudova. Stoga, palijativne resekcije se dogadjaju. Istina, minuciozna hirur\u0161ka tehnika mo\u017ee konvertovati R2 u R1 resekciju. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Ovakav poku\u0161aj ima smisla jer se ne radi sa primarnom intencijom redukcije tumora ve\u0107 sa o\u010dekivanjem postizanja R0 statusa pri \u010demu treba imati u vidu \u201eprecenjenost\u201d vaskularne zahva\u0107enosti usled netumorske fibroze i peritumorske inflamacije.\u00a0<em>Lu<\/em>\u00a0i sar. predlo\u017eili su CT &#8211; kriterijume za vaskularnu zahva\u0107enost bazirane na kontinuitetu cirkumference tumora prema krvnom sudu. Prema njima, zahva\u0107enost vi\u0161e od pola cirkumference ozna\u010dava neresektabilnost sa senzitivno\u0161\u0107u od 84% i specifi\u010dno\u0161\u0107u od 98% u pore\u0111enju sa intraoperativnim nalazom kao standardom. Ipak, skora\u0161nje studije su pokazale da se ovo prvenstveno odnosi na venske sudove dok kod arterijskih ta\u010dnost ovih kriterijuma pada na 60%. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Ovo stoga \u0161to se razli\u010dite patolo\u0161ke promene oko i u arterijama (perivaskularna fibroza, ateroskleroti\u010dne promene, neointimalna hiperplazija ili trombi) mogu na CT-u biti pogre\u0161no shva\u0107eni kao tumorska invazija. Kompleksnost problema kao \u0161to je procena resektabilnosti lezija, postizanje R0 statusa, lokoregionalna uznapredovalost bolesti i visok procenat recidiva pokazali su da PDAC nije tek hirur\u0161ka ve\u0107 sistemska bolest koja se mo\u017ee razmatrati samo u svetlu multimodalnog terapijskog pristupa.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Suprotno dominantnom stavu da je status margina glavni faktor pre\u017eivljavanja,\u00a0<em>Geer<\/em>\u00a0i\u00a0<em>Brennan<\/em>\u00a0utvrdili su da ni adjuvantna terapija niti status margina nemaju zna\u010dajnog uticaja na dugogodi\u0161nje pre\u017eivljavanje.\u00a0<em>Neoptolemos<\/em>\u00a0i sar., su tako\u0111e pokazali da status resekcijskih margina postaje va\u017ean nezavisni prognosti\u010dki faktor samo kada su gradus tumora i nodalna zahva\u0107enost proporcionalni hazardnom modelu. Intrigantna ali te\u0161ko dokaziva hipoteza je da je R1 status kod reseciranih PDAC, u korelaciji sa biolo\u0161kim fenotipom tumora. Iz toga se mo\u017ee zaklju\u010diti da tumori sa manje agresivnim biolo\u0161kim fenotipom mogu imati benefit od R1 resekcije dok kod agresivnihih tipova to nije slu\u010daj.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U literaturi postoje 2 velike studije iz 90-tih koje se bave zna\u010dajem palijativnih PD kod pacijenata sa PDCA. U prvoj studiji,\u00a0<em>Reinders<\/em>\u00a0i sar. poredili su makroskopski radikalnu PD sa mikroskopski pozitivnim marginama (R1 resekcija, N=36) sa lokalno uznapredovalim nemetastatskim tumorima kod kojih je ura\u0111en biliodigestivni I gastri\u010dni\u00a0<em>bypass<\/em>\u00a0(N je 24). U drugoj studiji\u00a0<em>Lillemoe<\/em>\u00a0i sar. poredili su 64 pacijenta sa R1\/R2 resekcijom sa 62 pacijenta koji su ispali neresektabilni zbog lokalne uznapredovalosti bolesti bez udaljenih metastaza, od koji je 54 dobila biliodigestivni I gastricki\u00a0<em>bypass<\/em>.\u00a0<em>Reinders<\/em>\u00a0i sar. zaklju\u010dili su da je, uprkos ne\u0161to ve\u0107oj stopi morbiditeta i mortaliteta u grupi sa resekcijom, dvogodi\u0161nje pre\u017eivljavanje nakon R1 resekcije (24%) zna\u010dajno du\u017ee nego nakon palijativne procedure (2%). U studiji\u00a0<em>Lillemoe<\/em>-a i sar. tako\u0111e je pokazano da, iako pacijenti podvrgnuti resekciji le\u017ee du\u017ee u bolnici od onih sa\u00a0<em>bypass<\/em>\u00a0procedurama, ukupno pre\u017eivljavanje reseciranih je zna\u010dajno du\u017ee od onih pacijenata sa palijativnom hirur\u0161kom procedurom (12 vs. 9 meseci).<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Palijativna PD se generalno smatra uzaludnom i neopravdanom procedurom i uglavnom se ne radi planirano. Ipak sa uz limitiranost i najsavremenijih dijagnosti\u010dkih procedura, ona se ne mo\u017ee izbe\u0107i kod oko 10% pacijenata. U takvoj situaciji, minucioznom hirur\u0161kom tehnikom, R2 resekcija se mo\u017ee pretvoriti u R1. Ovo nije\u00a0<em>evidence-based<\/em>\u00a0procedura ali se mo\u017ee i treba raditi u tercijernim centrima kao deo klini\u010dkih studija i istra\u017eivanja. U svakom slu\u010daju, radikalni pristup ima opravdanja, jer poku\u0161aj resekcije, kao \u0161to je mnogo puta do sada zaklju\u010deno, predstavlja jedinu \u0161ansu za izle\u010denje za jedne i najbolju mogu\u0107u palijaciju za druge pacijente.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>BY-PASS HIRURGIJA ZA UZNAPREDOVALI RAK PANKREASA<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Danas se zna da su manje od 20% pacijenata sa rakom pankreasa kandidati sa resekciju od \u010dega se tek kod manje od 10% mo\u017ee o\u010dekivati R0 resekcija. S toga je razumljivo da je ukupno 5-godi\u0161nje predavanje kod raka pankreasa manje od 5%. Ako potencijalno kurabilna resekcija nije opcija, pacijent treba palijativni tretman sa ciljem da se simptomi bolesti ubla\u017ee ili preveniraju a u cilju postizanja boljeg kvaliteta \u017eivota. O\u010dekivana du\u017eina pre\u017eivljavanja u ovakvim slu\u010dajevima je manja od godinu dana sa srednjim pre\u017eivljavanjem kod ve\u0107ine pacijenata od 4-6 meseci. Kod pacijenata sa neresektabilnom bole\u0161\u0107u koji su kandidati za palijativni tretman treba insistirati na dobijanju ta\u010dne patohistolo\u0161ke dijagnoze. Palijativni tretman se sprovodi sa ciljem da se ubla\u017ee ili uklone 2 glavna simptoma bolesti: opstruktivna \u017eutica i duodenalna opstrukcija. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">O kontroli bola bi\u0107e vi\u0161e re\u010di u jednom od narednih poglavlja. Kako je pre\u017eivljavanje kod ovakvih pacijenata unapred limitirano, treba uzeti u obzir morbiditet nakon hirur\u0161ke intervencije i du\u017einu postoperativnog oporavka te dobro proceniti potencijalni benefit od ove procedure u takvim slu\u010dajevima. Naj\u010de\u0161\u0107a su 2 scenarija: prvi, pacijent mo\u017ee biti eksplorisan sa ciljem poku\u0161aja radikalne procedure ali se tumor mo\u017ee pokazati neresektabilnim usled prisustva udaljenih metastaza (jetra, peritoneum) ili lokalne uznapredovalosti lezije i drugi gde neresektabilnost mo\u017ee biti dokazana preoperativno ali se smatra da je indikovana palijativna hirur\u0161ka intervencija usled postojanja navedenih simptoma. Jedno od klju\u010dnih pitanja je da li treba raditi profilakti\u010dki palijativnu hirur\u0161ku proceduru. Ako se za to odlu\u010di, treba definisati rizik za nastanak simptoma u skoroj budu\u0107nosti. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U prethodnom poglavlju videli smo da neki autori savetuju \u010dak i palijativnu resekciju u cilju uklanjanja simptoma ali i mogu\u0107eg benefita u pre\u017eivljavanju pacijenata. Ipak, uvek treba imati na umu da je pobolj\u0161anje kvaliteta \u017eivota, ultimate goal svakog palijativnog tretmana.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Simptomi<\/strong>. Kako je ve\u0107 re\u010deno, simptomi koje treba ukloniti palijativnom procedurom su bilijarna duodenalna opstrukcija. Bilijarna opstrukcija se uvek javlja, pre ili kasnije, kod pacijenata sa karcinomom glave i vrata pankreasa. \u0160tavi\u0161e, to je prvi znak bolesti u ve\u0107ine bolesnika. Kod karcinoma tela i repa, bilijarna opstrukcija je retko uzrok javljanja lekaru dok se kasnije tokom bolesti mo\u017ee pojaviti. Pacijenti sa opstruktivnim ikterusom imaju \u010desto i mu\u010dninu, malapsorpciju, anoreksiju i pruritus. Bilijarna opstrukcija o\u0161te\u0107uje i funkciju jetre te mo\u017ee dovesti i do posledi\u010dne jetrine insuficijencije ukoliko se ne ukloni. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Mu\u010dnina i povra\u0107anje su \u010desti simptomi kod pacijenata sa rakom pankreasa ali ne toliko \u010desto zbog opstrukcije duodenuma ve\u0107 uglavnom zbog infiltracije retroperitonealnog autonomnog nervnog pleksusa \u0161to dovodi do disfunkcije \u017eeluca. Manje od 5% pacijenata \u0107e se prezentovati incijalno sa simptomima opstrukcije duodenuma. Smatra se da \u0107e 10-30% pacijenata sa uznapredovalom bole\u0161\u0107u razviti simptome kao posledicu prave gastric outlet opstrukcije.\u00a0<em>Sarr<\/em>\u00a0i\u00a0<em>Cameron<\/em>\u00a0su objavili da 13% pacijenata kojima se ne uradi inicijalno GEA, zahtevaju kasnije gastri\u010dnu dekompresiju dok \u0107e oko 10-20% pacijenata umreti sa simptomima duodenalne opstrukcije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> U mnogim studijama je pokazano da oko 17-20% pacijenata biva podvrgnuto novoj hirur\u0161koj intervenciji radi izvodjenja \u201esekundarnog\u201d gastri\u010dnog\u00a0<em>by-pass<\/em>-a. Drugi pak tvrde da samo 2% neresektabilnih pacijenata, na stejd\u017eing laparoskopiji, zahteva kasnije hirur\u0161ki by-pass.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Bilijarna dekompresija<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Postoji nekoliko opcija za re\u0161avanje bilijarne opstrukcije kod pacijenata sa neresektabilnim karcinomom pankreasa: plasiranje stenta ili endoproteze putem ERCP-a ili putem PTCD (perkutana transhepati\u010dna holangiografija\/drena\u017ea), plasiranje nazobilijarne sonde i hirur\u0161ki\u00a0<em>by-pass<\/em>. Tretman treba odabrati individualno imaju\u0107i u vidu \u0161ta je najbolje za svakog pacijenta.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Prva transpapilarna drena\u017ea uvedena endoskopskim putem zbog bilijarne opstrukcije, uradjena je 1980 godine. Endoskopska bilijarna dekompresija uspe\u0161na je u vi\u0161e od 90% slu\u010dajeva sa prihvatljivom stopom morbiditeta i mortaliteta. Glavni nedostatak plasti\u010dnih endoproteza je taj \u0161to se moraju menjati na 3-6 meseci uz izvo\u0111enje nove endoskopske procedure. Alternativa je plasiranje metalnih stentova tako\u0111e endoskopskim putem koji imaju du\u017ei vek trajanja. Transhepati\u010dni put za bilijarnu dekompresiju opisan je prvi put 1974. Koriste\u0107i katetere za kombinovanu spoljno-unutra\u0161nju drena\u017eu, mogu\u0107e je osigurati drena\u017eu \u017eu\u010di u digestivni trakt i izbe\u0107i spoljne gubitke \u017eu\u010di. Ipak, endoskopska dekompresija ostaje i dalje metod izbora \u0161to je potvr\u0111eno i randomiziranim trajalom a transhepati\u010dni put je rezervisan za one pacijente kod kojih se endoskopska drena\u017ea nije mogla uraditi. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Najstarija opcija je naravno, hirur\u0161ka\u00a0<em>by-pass<\/em>\u00a0procedura, inicijalno kreirana tako da anastomozira \u017eu\u010dnu kesu i kolon. Prvu holecisto-jejuno anastomozu uradio je ruski hirurg\u00a0<em>Monastyrski<\/em>\u00a01887 godine kod pacijenta sa metastatskim periampularnim karcinomom. Prvu anastomozu holedoha i duodenuma opisao je\u00a0<em>Sprengel<\/em>\u00a01891 a prvu hepatikojejunostomiju\u00a0<em>Dahl<\/em>\u00a01909 godine dok su brojni autori kasnije objavljivali razli\u010dite modifikacije ove procedure.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Hirur\u0161ka tehnika<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Za bilijarnu dekompresiju na raspologanju stoje slede\u0107e procedure: hepatikojejunostomija, holedohojejunostomija, holecistojejunostomija i holedohoduodenostomija.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Holecistojejunostomija<\/strong>\u00a0je brza i laka opcija za postizanje bilijarne dekompresije ali je poznato da nije pouzdana u smislu dugoro\u010dnog re\u0161enja bilijarne opstrukcije u pore\u0111enju sa drugim tehnikama\u00a0<em>by-pass<\/em>-a. Oko 8-11% pacijenata kojima je ura\u0111ena holecistojejunoanastomoza, posta\u0107e ponovo ikteri\u010dni \u0161to se kod onih sa holedohojejunostomijom de\u0161ava u svega 0-3% slu\u010dajeva. U jednoj kohortnoj studiji analizirano je 1919 pacijenata kojima je ura\u0111en hirur\u0161ki bilijarni\u00a0<em>by-pass<\/em>\u00a0zbog karcinoma pankreasa. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Pokazalo se da pacijenti kojima je uradjena holecistojejuno anastomoza imaju 4.4 puta ve\u0107u verovatno\u0107u da \u0107e biti jo\u0161 jednom operisani iz istog razloga i 2.2 puta ve\u0107u verovatno da kasnije dobiju bilo kakvu bilijarnu intervenciju u odnosu na pacijente kojima je ura\u0111ena anastomoza sa glavnim \u017eu\u010dnim vodom. Uzrok dugoro\u010dne nepouzdanosti ove vrste anastomoze je najverovatnije okluzija u\u0161\u0107a\u00a0<em>d.cysticus<\/em>-a rastu\u0107om tumorskom masom. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U jednoj zanimljivoj studiji koju su sproveli\u00a0<em>Tarnasky<\/em>\u00a0i saradnici, na 218 pacijenata sa bilijarnom opstrukcijom izveden je ERCP i nadjeno da je samo kod 22 pacijenta u\u0161\u0107e\u00a0<em>d.cysticus<\/em>-a u\u00a0<em>d.hepaticus<\/em>\u00a0udaljeno bar 1cm od gornje ivice opstrukcije. Zbog svega navedenog, holecistojejuno-anastomoza se ipak ne preporu\u010duje kao promarni metod bilijarne dekompresije i treba da ostane rezervisan za posebne slu\u010dajeve kao npr. kratki l<em>ife-expectancy<\/em>\u00a0ili izra\u017eeni variksi holedohusa usled postojanja portne hipertenzije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Holedohoduodenostomija<\/strong>. Ova anastomoza ima nedostatak koji se ogleda tako\u0111e u potencijalno brzo nastaloj kompresiji anastomoze od strane rastu\u0107eg tumora koji je veoma blizu kao i refluksu crevnog sadr\u017eaja u bilijarno stablo i posledni\u010dnih holangita. Ipak, zagovornici ove tehnike ne prijavljuju to kao tehni\u010dki problem i nedostatak.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Hepatikojejunostomija<\/strong>\u00a0ili\u00a0<strong>holedohojejunostomija<\/strong>\u00a0su trenutno najzastupljenije metode za bilijarnu dekompresiju. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Latero-terminalna ili termino-lateralna anastomoza se kreiraju sa vijugom jejunuma izolovanom po metodi\u00a0<em>Roux-en-Y<\/em>\u00a0i oslobo\u0111enom dovoljno da se bez tenzije mo\u017ee dovesti kroz mezokolona u nadmezokoli\u010dni sprat i anastomozirati sa holedohusom tj. hepatikusom. Na ovaj na\u010din tok crevnog sadr\u017eaja se ne dovodi u kontakt sa bilijarnim stablom \u0161to je zna\u010dajna prednost u odnosu na holedohoduodeno anastomozu. Treba re\u0107i jo\u0161 da se, ukoliko je ceo HD ligament invadiran tumorskom masom, dekompresija mo\u017ee posti\u0107i i kreiranjem anastomoze jejunuma sa \u017eu\u010dnim vodom za III odnosno IV segment.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Tehni\u010dki je bilijarni by-pass mogu\u0107e izvesti i laparoskopskim putem. Do sada su naj\u010de\u0161\u0107e ra\u0111ene laparoskopske holecistojejunoanastomoze ali ovo treba uzeti sa rezervom zbog svih gore navedenih nedostataka ovog tipa\u00a0<em>by-pass<\/em>-a. Nekoliko radova je objavljeno na temu laparoskopske hepatikojejunostomije odnosno holedohoduodenostomije. Zbog tehni\u010dke zahtevnosti ove procedure jo\u0161 uvek nisu na\u0161le \u0161iru primenu niti je pokazana bilo kakva prednost u odnosu na klasi\u010dne tehnike hirur\u0161kog<em>\u00a0by-pass<\/em>-a.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Hirur\u0161ka vs. nehirur\u0161ka bilijarna dekompresija<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Vi\u0161e studija do sada se bavilo ovim problemom.\u00a0<em>Smith<\/em>\u00a0i sar. randomizirali su pacijente sa malignom distalnom bilijarnom opstrukcijom na one sa hirur\u0161kim\u00a0<em>by-pass<\/em>-om (N=101) i drugu grupu sa endoskopskim stentingom (N=100). Bilijarna dekompresija je sa uspehom postignuta kod 92 pacijenta u svakoj grupi. Od operisanih pacijenata, 36 je dobilo holedohoduodeno-, 30 holecistojeuno- i 28 holedohojejunostomiju. Od njih je kod 45 pacijenata uradjena i GEA na istoj operaciji. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Od endoskopski re\u0161avanih pacijenata, kod 95 stentovanje je bilo uspe\u0161no: 64 iz prvog poku\u0161aja, 22 iz drugog i 9 iz tre\u0107eg. Kombinovani perkutano-endoskopski pristup zahtevalo je 19 pacijenata. Endoskopski tretirani pacijenti imali su bolji kratkoro\u010dni ishod u odnosu na hirur\u0161ke sa manjim hospitalnim mortalitetom (3% vs.14%), manjom stopom major komplikacija (11% vs. 29%) i kra\u0107im srednjim vremenom ostanka u bolnici (20 vs. 26 dana). Iako srednje ukupno pre\u017eivljavanje nije bilo zna\u010dajno razli\u010dito medju grupama (hirur\u0161ka 26 nedelja vs. stentovana 21 nedelja), nova pojava ikterusa uo\u010dena je kod 36 stentovanih i kod samo 2 hirur\u0161ki treirana pacijenta. U 17% stentovanih i 7% hirur\u0161ki tretiranih do\u0161lo je do razvoja gastri\u010dne izlazne opstrukcije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Mo\u017ee se zaklju\u010diti da endoskopski pristup ima prednosti u smislu manje stope kratkoro\u010dnih komplikacija ali jedugoro\u010dno manje pouzdan od hirur\u0161kog tretmana.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U studiji\u00a0<em>Andersena<\/em>\u00a0i sar., analizirano je 50 pacijenata u randomiziranoj studiji. Od toga je njih 25 dobilo hirur\u0161ki\u00a0<em>by-pass<\/em>\u00a0a druga polovina endoskopski tretirana. Nije bilo razlike u stopi pre\u017eivljavanja, komplikacija niti du\u017eini le\u017eanja u bolnici nakon intervencije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><em>Bornman<\/em>\u00a0i sar. poredili su hirur\u0161ki bilijarni\u00a0<em>by-pass<\/em>\u00a0sa transhepati\u010dkim pristupom za bilijarnu dekompresiju (PTCD) sa po 25 pacijenata u svakoj grupi. Tehni\u010dki je procedura bila zadovoljavaju\u0107e izvedena kod 21 pacijenta u PTCD grupi i kod 19 pacijenata tretiranih hirur\u0161ki (od \u010dega je kod njih 15 kreirana i GEA). Nije bilo zna\u010dajne razlike u stopi komplikacija (PTCD grupa 28% a hirur\u0161ka grupa 32%), 30-dnevnom mortalitetu i ukupnom vremenu pre\u017eivljavanja (PTCD grupa 19 nedelja a hirur\u0161ka grupa 15 nedelja). Inicijalni hospitalni boravak bio je kra\u0107i kod endoskopski stentovane grupe (18 vs. 24 dana) ali ako se uzme u obzir \u010de\u0161\u0107a readmisija u bolnicu stentovanih u odnosu na hirur\u0161ke pacijente, ta se razlika gubi. Treba naglasiti da se kod 38% pacijenata iz PTCD grupe razvio ponovo ikterus dok se u hirur\u0161koj grupi on javio ponovo kod 16%.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Ako se sve gore navedeno uzme u obzir, mo\u017eemo zaklju\u010diti da ne-hirur\u0161ki pristupi imaju prednost u smislu kratkoro\u010dnih ishoda. S druge strane, ovi pacijenti zahtevaju \u010de\u0161\u0107e prijeme u bolnicu (zapu\u0161avanje stenta, relaps \u017eutice, zamene stenta) \u0161to je re\u0111e kod hirur\u0161kih procedura. Danas se hirur\u0161ke\u00a0<em>by-pass<\/em>\u00a0procedure mogu izvoditi sa velikom sigurno\u0161\u0107u i minimalnom invazivno\u0161\u0107u. Mo\u017eem se re\u0107i da \u0161to du\u017ee pacijent \u017eivi ima\u0107e ve\u0107i benefit od hirur\u0161kog<em>\u00a0by-pass<\/em>-a. Inicijalni tro\u0161kovi le\u010denja kod hirur\u0161kih procedura su ve\u0107i ali dugoro\u010dno gledano ova prednost se gubi.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><em>Taylor<\/em>\u00a0i sar., uradili su meta-analizu gore pomenutih studija. Pokazano je da endoskopski stentovani pacijenti imaju i do 7 puta ve\u0107u verovatno\u0107u da \u0107e biti podvrgnuti novim intervencijama u pore\u0111enju sa hirur\u0161ki tretiranim bolesnicima. Nema zna\u010dajne razlike u stopi komplikacija niti pre\u017eivljavanja. Treba naglasiti da u ovim studijama nije ra\u0111ena adekvatna procena kvaliteta \u017eivota i da su kori\u0161\u0107eni samo plasti\u010dni ali ne i metalni stentovi koji su dugoro\u010dno gledano efikasniji i pouzdaniji.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Definitivan stav se tako ne mo\u017ee formirati na osnovu ovih studija. Hirur\u0161ki<em>\u00a0by-pass<\/em>\u00a0je metod izbora za pacijente sa niskim operativnim rizikom i relativno dugim o\u010dekivanim pre\u017eivljavanjem (preko 6 meseci). Da bi se donela ovakva odluka treba sa velikom verovatno\u0107om proceniti koliko \u0107e pacijent jo\u0161 \u017eiveti \u0161to je prili\u010dno te\u017eak i nezahvalan posao. Nekoliko studija se bavilo prognozom u smislu du\u017eine pre\u017eivljavanja bolesnika sa neresektabilnim rakom pankreasa. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Lo\u0161e op\u0161te stanje, odmakla \u017eivotna dob, mu\u0161ki pol, prisustvo udaljenih metastaza, bol, gubitak TT, veli\u010dina tumora i neki lab. parametri kao \u0161to je povi\u0161eni CRP, su neki od faktora koji su udru\u017eeni sa lo\u0161ijom prognozom. Uprkos ovim parametrima, klini\u010dka procena ostaje nezamenljiva u razmatranju opcija za svakog pacijenta individualno. Zna se da starost pacijenta nije kontraindikacija za palijativnu hirurgiju, koja se mo\u017ee raditi bezbedno i kod starijih pacijenata. Dalje, razvoj i napredak adjuvantne terapije mo\u017ee produ\u017eiti \u017eivot ovakvim pacijentima.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Posebna situacija nastaje kada se pacijent zbog karcinoma pankreasa laparotomira ali se ispostavi da je tumor neresktabilan. Tada se name\u0107e pitanje da li raditi hirur\u0161ki\u00a0<em>by-pass<\/em>\u00a0i da li to i koliko doprinosi morbiditetu i mortalitetu u odnosu na prostu eksplorativnu laparotomiju. Nema randomiziranih studija koje bi dale odgovor na ovo pitanje ali se sa sigurno\u0161\u0107u mo\u0111e re\u0107i da hepatiko-holedohojejunostomija mo\u017ee biti ura\u0111ena na siguran na\u010din bez zna\u010dajnog pove\u0107anja stope mortaliteta ili du\u017eine hospitalnog postoperativnog oporavka.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Gastri\u010dka dekompresija<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Postoji nekoliko mogu\u0107nosti za re\u0161avanje izlazne gastri\u010dne opstrukcije, uklju\u010duju\u0107i plasiranje NG sonde, izvo\u0111enje perkutane gastrostome sa nemerljivim negativnim uticajem na kvalitet \u017eivota i nutritivnu potporu pacijenta. Relativno nova nehirur\u0161ka metoda je implantacija metalnog stenta u duodenum. Retrospektivne studije pokazuju da stentovanje duodenuma, u cilju premo\u0161\u0107avanja mesta opstrukcije, mogu biti dobra alternativa hirur\u0161kom\u00a0<em>by-pass<\/em>-u. Vi\u0161e od 400 slu\u010dajeva stentovanja duodenuma, zbog opstrucije zavr\u0161nog dela \u017eeluca i duodenuma, je do sada objavljeno sa tehni\u010dkom uspe\u0161no\u0161\u0107u od preko 90%. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U proseku 15 nedelja nakon plasiranja stenta, oko 10% stentova se zapu\u0161i dok se migracija stenta de\u0161ava u oko 3% slu\u010dajeva. Ipak, podaci o dugoro\u010dnom ishodu jo\u0161 uvek nisu dostupni zbog ograni\u010dene du\u017eine \u017eivota ovih pacijenata.<\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Stoga, gastrojejunostomija ostaje i dalje zlatni standard u re\u0161avanju opstrukcije gastroduodenuma. Prve GEA uradjene su 1881 od strane\u00a0<em>Wolfler<\/em>-a i\u00a0<em>Wosler<\/em>-a. Dok su oni radili antekoli\u010dnu GEA,\u00a0<em>Courvoisier<\/em>\u00a0je izveo prvi retrokoli\u010dnu GEA 1883.god. mada pacijent nije pre\u017eiveo operaciju.\u00a0<em>Viktor von Hacker<\/em>\u00a0prvi je uspe\u0161no kreirao retrokoli\u010dnu GEA 1885 godine.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Hirur\u0161ka tehnika<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Vrednost GEA i potencijalni benefit od ove anastomoze bila je predmet debate decenijama \u0161to najbolje ilustruje tvrdnja\u00a0<em>Pribram<\/em>-a iz 1923: \u201egastrojejunostomija je bolest a ne operacija\u201c. Visoke stope morbiditeta (5-41%) i mortaliteta (11-33%) su bile objavljene u nekim studijama u pro\u0161losti.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Stoga su mnogi smatrali da ne treba raditi profilakti\u010dku GEA. Neki su \u010dak savetovali da kada postoji izlazna gastri\u010dna opstrukcija (stenoza pilorusa (GOO)) treba raditi palijativnu antrektomiju sa antekoli\u010dnom rekonstrukcijom radi pobolj\u0161anja gastri\u010dnog pra\u017enjenja. Od tada su se ipak, rezultati gastrojejunostomije znatno pobolj\u0161ali. Trenutno, naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107ena tehnika je latero-lateralna gastrojejunostomija. Jo\u0161 uvek postoji neslaganje oko toga da li GEA treba formirati ante- ili retrokoli\u010dno. Antekoli\u010dni put ima teoretsku prednost u ve\u0107oj udaljenosti od tumora. Jedan od glavnih problema kod ove procedure je postoperativno usporeno gastri\u010dno pra\u017enjenje (DGE). U jednoj nerandomiziranoj studiji, ovu komplikaciju imalo je oko 17% pacijenata sa antekoli\u010dnom i samo 6% pacijenata sa retrokoli\u010dnom gastroenteroanastomozom.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"> Nije suvi\u0161no re\u0107i da u cilju izbegavanja postoperativnih komplikacija, gastrojejunostomiju treba raditi pa\u017eljivo sa uva\u017eavanjem tehni\u010dkih pojedinosti. Izoperistalti\u010dka retrokoli\u010dna gastrojejunostomija na mestu najni\u017ee ta\u010dke antruma, pokazala se kao metoda izbora. GEA se mo\u017ee kreirati i laparoskopski i to uglavnom antekoli\u010dno. Jo\u0161 ovek nema velikih klini\u010dkih studija koje bi dale procenu efikasnosti ove metode.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\"><strong>Hirur\u0161ka gastri\u010dka dekompresija vs. nekreiranje GEA<\/strong><\/span><br \/>\n<span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Dve randomizirane studije su sprovedene sa ciljem procene vrednosti i neophodnosti profilakti\u010dke gastrojejunostomije kada se bolest proglasi neresektabilnom nakon eksploracije.\u00a0<em>Lillemoe<\/em>\u00a0i sar. randomizirali su 87 pacijenata kojima je ura\u0111ena profilakti\u010dka retrokoli\u010dna GEA odnosno nije ura\u0111en gastri\u010dki\u00a0<em>by-pass<\/em>. Pacijenti za koje je smatrano da su u visokom riziku za razvoj stenoze pilorusa, nisu uklju\u010deni u ovu studiju. Oko 80% pacijenata je dobilo i hepatikojejunostomiju. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Totalno operativno vreme bilo je du\u017ee u\u00a0<em>by-pass<\/em>\u00a0grupi nego u kontrolnoj (254 vs. 209 min) tako da se mo\u017ee zaklju\u010diti da gastrojejunostomija prudu\u017eava u proseku vreme trajanja operacije za oko 45min. Gubitak krvi i potreba za nadoknadom krvnih derivata bili su sli\u010dni medju grupama. Incidenca postoperativnog DGE (odlo\u017eenog gastri\u010dnog pra\u017enjenja) bila je oko 2% u obe grupa. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Postoperativni morbiditet i mortalitet i du\u017eina boravka u bolnici bili su sli\u010dni me\u0111u grupama sa stopama komplikacija oko 32% odnosno 33% i du\u017einom postoperativnog hospitalnog boravka od 8,5 i 8 dana u grupi sa GEA i grupi bez\u00a0<em>by-pass<\/em>\u00a0procedure. Srednje pre\u017eivljavanje bilo je tako\u0111e sli\u010dno me\u0111u grupama i iznosilo oko 8,3 meseca ali zna\u010dajno vi\u0161e pacijenata u grupi bez\u00a0<em>by-pass<\/em>-a \u0107e razviti kasnu GOO a pore\u0111enju sa grupom sa GEA (19% vs. 0%) u proseku oko 2 meseca nakon operacije. Zaklju\u010dak autora bio je da retrokoli\u010dnu gastrojejunostomiju treba izvoditi rutinski u pacijenata kod kojih se na operaciji konstatuje neresktabilni karcinom periampularne regije.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">U studiji <em>Van Heek<\/em>\u00a0i sar. 65 pacijenata za koje se intraoperativno ispostavilo da imaju neresektabilan periampularni kancer, uklju\u010deno je u randomiziranu studiju i podeljeno u dve grupe. Jednog grupi pacijenata je radjena GEA i HJA a drugoj grupi samo HJA. Rezultati i zaklju\u010dci bili su vrlo sli\u010dni onima iz studije\u00a0<em>Lillemoe<\/em>-a i sar. Ista grupa objavila je longitudinalnu analizu kvaliteta \u017eivota nakon \u201eduple\u201c\u00a0<em>by-pass<\/em>\u00a0procedure. Pokazano je da se ukupni kvalitet \u017eivota vra\u0107a na nivo pre operacije oko 3 meseca nakon hirur\u0161kog zahvata ali se zato opada u poslednjih 8 nedelja pre smrtnog ishoda.<\/span><\/p>\n<\/section>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p>[tags_all_in_one number=&#8220;20&#8243; smallest=&#8220;12&#8243; largest=&#8220;24&#8243; unit=&#8220;px&#8220; separator=&#8220;&#8220; orderby=&#8220;name&#8220; order=&#8220;asc&#8220; post=&#8220;true&#8220;]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Karcinom pankreasa\u00a0 \u00a0Karcinom pankreasa ima najlo\u0161iju prognozu od svih neoplazmi digestivnog trakta. Karcinom pankreasa je 4-ti po redu uzrok smrti od maligniteta kod mu\u0161karaca u USA. Na drugom kraju Zemljine kugle, u Japanu, 23000 ljudi je umrlo od raka pankreasa u 2004 \u010dine\u0107i ga 5-im po redu uzrokom smrti od&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[172,175,170,173,169,174,171],"class_list":["post-257","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog","tag-biopsija","tag-ciroza-jetre","tag-dijagnostika-i-stejdzing","tag-karcinoembrionalni-antigen","tag-karcinom-pankreasa","tag-lecenje-tumora-pankreasa","tag-magnetna-rezonancija"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.4 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Karcinom pankreasa - Popusti i kuponi<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Karcinom pankreasa ima najlo\u0161iju prognozu od svih neoplazmi digestivnog trakta. Karcinom pankreasa je 4-ti po redu uzrok smrti\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Karcinom pankreasa - Popusti i kuponi\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Karcinom pankreasa ima najlo\u0161iju prognozu od svih neoplazmi digestivnog trakta. Karcinom pankreasa je 4-ti po redu uzrok smrti\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Popusti i kuponi\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/mojidoktori.rs\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2017-01-14T09:58:52+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-02-25T13:45:09+00:00\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ordinacije@\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@MojiDoktori\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@MojiDoktori\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ordinacije@\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"65 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/karcinom-pankreasa\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/karcinom-pankreasa\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Ordinacije@\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/299c5a1124d6a5f07b551b49e3187e6e\"},\"headline\":\"Karcinom pankreasa\",\"datePublished\":\"2017-01-14T09:58:52+00:00\",\"dateModified\":\"2023-02-25T13:45:09+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/karcinom-pankreasa\\\/\"},\"wordCount\":12936,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/#organization\"},\"keywords\":[\"Biopsija\",\"ciroza jetre\",\"Dijagnostika i stejd\u017eing\",\"Karcinoembrionalni antigen\",\"Karcinom pankreasa\",\"lecenje tumora pankreasa\",\"magnetna rezonancija\"],\"articleSection\":[\"blog\"],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/karcinom-pankreasa\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/karcinom-pankreasa\\\/\",\"name\":\"Karcinom pankreasa - Popusti i kuponi\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2017-01-14T09:58:52+00:00\",\"dateModified\":\"2023-02-25T13:45:09+00:00\",\"description\":\"Karcinom pankreasa ima najlo\u0161iju prognozu od svih neoplazmi digestivnog trakta. Karcinom pankreasa je 4-ti po redu uzrok smrti\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/karcinom-pankreasa\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/karcinom-pankreasa\\\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/karcinom-pankreasa\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Karcinom pankreasa\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/\",\"name\":\"Popusti i kuponi\",\"description\":\"Popusti Beograd\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/#organization\",\"name\":\"Mojidoktori\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/08\\\/222-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/08\\\/222-1.jpg\",\"width\":180,\"height\":88,\"caption\":\"Mojidoktori\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/mojidoktori.rs\\\/\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/MojiDoktori\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.mojidoktori.rs\\\/blog\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/299c5a1124d6a5f07b551b49e3187e6e\",\"name\":\"Ordinacije@\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Karcinom pankreasa - Popusti i kuponi","description":"Karcinom pankreasa ima najlo\u0161iju prognozu od svih neoplazmi digestivnog trakta. Karcinom pankreasa je 4-ti po redu uzrok smrti","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Karcinom pankreasa - Popusti i kuponi","og_description":"Karcinom pankreasa ima najlo\u0161iju prognozu od svih neoplazmi digestivnog trakta. Karcinom pankreasa je 4-ti po redu uzrok smrti","og_url":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/","og_site_name":"Popusti i kuponi","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/mojidoktori.rs\/","article_published_time":"2017-01-14T09:58:52+00:00","article_modified_time":"2023-02-25T13:45:09+00:00","author":"Ordinacije@","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@MojiDoktori","twitter_site":"@MojiDoktori","twitter_misc":{"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434":"Ordinacije@","\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430":"65 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/"},"author":{"name":"Ordinacije@","@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/#\/schema\/person\/299c5a1124d6a5f07b551b49e3187e6e"},"headline":"Karcinom pankreasa","datePublished":"2017-01-14T09:58:52+00:00","dateModified":"2023-02-25T13:45:09+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/"},"wordCount":12936,"publisher":{"@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/#organization"},"keywords":["Biopsija","ciroza jetre","Dijagnostika i stejd\u017eing","Karcinoembrionalni antigen","Karcinom pankreasa","lecenje tumora pankreasa","magnetna rezonancija"],"articleSection":["blog"],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/","url":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/","name":"Karcinom pankreasa - Popusti i kuponi","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/#website"},"datePublished":"2017-01-14T09:58:52+00:00","dateModified":"2023-02-25T13:45:09+00:00","description":"Karcinom pankreasa ima najlo\u0161iju prognozu od svih neoplazmi digestivnog trakta. Karcinom pankreasa je 4-ti po redu uzrok smrti","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/karcinom-pankreasa\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Karcinom pankreasa"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/#website","url":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/","name":"Popusti i kuponi","description":"Popusti Beograd","publisher":{"@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/#organization","name":"Mojidoktori","url":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/222-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/222-1.jpg","width":180,"height":88,"caption":"Mojidoktori"},"image":{"@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/mojidoktori.rs\/","https:\/\/x.com\/MojiDoktori"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/#\/schema\/person\/299c5a1124d6a5f07b551b49e3187e6e","name":"Ordinacije@"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=257"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/257\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojidoktori.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}